Vodeće stranke lagano gube potporu...
RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za ožujak.
Kako je uhićenje i smjena jednog ministra, a onda i rat u
Ukrajini utjecao na raspoloženje hrvatskih birača u smislu
popularnosti političkih stranaka i političara?
Rejting stranaka
HDZ je i dalje najjača politička opcija u Hrvatskoj – da su
izbori provedeni početkom ožujka – bio bi relativni
pobjednik s podrškom 25,2% posto birača (u veljači
imali 26,2 posto). Vladajućoj stranci to je doduše najniži
rezultat od prošlih parlamentarnih izbora, no pad popularnosti u
odnosu na mjesec prije bilježi i glavna oporba. SDP na
drugom mjestu ima 17 posto i ne može ozbiljnije
ugroziti vladajuće (u veljači imali 17,9 posto).
Treća opcija i dalje je platforma Možemo koja peti
mjesec zaredom gubi izbornu potporu (12,5 posto u ožujku, a
bili na 12,9 posto u veljači). Teoretski ove dvije lijeve
opcije zajedno imaju više od HDZ-a, no isto tako i HDZ može
dodatno zagrabiti iz bazena desnih glasova.
Još uvijek na četvrtom mjestu, ali u padu je
i Most sa 10,6 posto, kojem se ispuhuje podrška
nagomilana tijekom referendumske inicijative (11,1 posto u
veljači).
Među prvom petorkom jedini dobitnik mjeseca je Domovinski
pokret s potporom od 6,3 posto (4,3 posto u veljači),
koji sada prelazi izborni prag.
Slijede slabiji iz političke arene – nekoliko stranaka koje
imaju iznad 1 posto potpore birača – tu
su HSS (1,6 posto u ožujku – 1,2 posto u veljači)
i Centar (1,4 posto u ožujku – 1,3 posto u veljači),
kojima popularnost blago raste, dok Fokusu pada
(1,3 posto u ožujku – 1,5 posto u veljači).
IDS i HNS kreću se oko odnosno ispod 1
posto (HNS 0,9 posto, koliko je imao i u veljači, a IDS je
na 1 posto, koliko je imao i u veljači), dok se broj neodlučnih
birača ponešto povećao, sada ih je 16,4 posto.
Najpopularniji političar
Bilo zbog prozivki HDZ-a, Vlade ili stavova oko Ukrajine –
predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je
najpozitivniji političar u očima 23 posto, ili svakog
četvrtog građanina Hrvatske. Podrška mu je minimalno porasla u
odnosu na mjesec prije (22,9 posto u veljači).
Na drugom mjestu najpozitivaca još uvijek je
premijer Plenković – ali njegova popularnost skočila je
puno značajnije –za 4 i pol postotna poena u odnosu na veljaču,
čime je smanjio razliku u odnosu na predsjednika (16,1 posto u
ožujku, a 11,5 posto u veljači).
Na trećem mjestu zadržao se zagrebački
gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojem je podrška
pala sa 8 na ispod 5 posto (8,2 posto u veljači), što
mu je najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu.
Četvrti je nešto manje medijski izložen ministar
financija Zdravko Marić koji ima oko 2 i pol posto
podrške (2,6 posto u veljači). Slijedi Sandra
Benčić (1,9 posto u ožujku, 1,8 posto u veljači), dok šesto
mjesto dijeli dvoje SDP-ovaca – europarlamentarka Biljana
Borzan (1,3 posto u ožujku, 1 posto u veljači) i predsjednik
te stranke Peđa Grbin (1,3 posto u ožujku, 2 posto u
veljači).
Među 10 najpozitivnijih su i čelnik Domovinskog Pokreta Ivan
Penava (1,2 posto u ožujku, 1 posto u veljači) ,
Mostovac Marin Miletić (1,2 posto u ožuku, 0,6 posto u
veljači) i SDP-ov Tonino Picula koji imaju jednak
rejting (1,2 posto u ožujku, 0,3 posto u veljači).
Najnegativniji političar
Dvojica čelnih ljudi države predvode i ljestvicu najnegativnijih
političara – samo su ovdje obrnuli pozicije. Najnegativniji u
očima birača je premijer Plenković – takvim ga vidi 28 i pol
posto njih, nešto manje nego mjesec prije (31,2 posto u veljači).
Predsjednik Milanović ovdje je i dalje drugi s 19 i pol
posto – ali i negativni doživljaj njega se smanjio (19,9
posto u veljači).
Treće mjesto najnegativaca i ovaj mjesec drži bivši
ministar Darko Horvat (7 posto u ožujku, 6 posto u
veljači) koji je nakon uhićenja odstupio jer ga istražuje USKOK.
Na četvrto mjesto se sa sedmog vratio Milorad
Pupovac (3,7 posto u ožujku, 1,4 posto u veljači).
Slijede Zlatko Hasanbegović (2 posto u ožujku, a 1,2
posto u veljači), predsjednik Sabora Gordan
Jandroković (1,9 posto u ožujku, a 4,5 posto u veljači) i
Mostovac Nikola Grmoja (1,7 posto u ožujku, a 1,5 posto
u veljači).
Na listu negativaca je ušao i ministar rada Josip
Aladrović (1,3 posto u ožujku, 0 posto u veljači) – za kojeg
je DORH tražio skidanje imuniteta zbog kaznene istrage – a
slijede još dvojica ministara – Mario Banožić (1,2
posto u ožujku, a 2 posto u veljači) i Tomislav
Ćorić (1,1 posto u ožujku, a 0,9 posto u veljači). Da su svi
političari negativni – misli gotovo 11 posto građana.
Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika
Dolazimo do ocjena institucija – ureda Predsjednika
Republike, Vlade i Hrvatskog sabora. Pantovčaku građani i dalje
daju trojku – doduše nešto slabiju nego mjesec prije
(3,03 u ožujku, a 3,05 u veljači), s time da ga najviše
podržavaju glasači MOST-a i SDP-a od kojih
dobiva četvorku. Sabor i Vladu građani, uz mali rast potpore
– i dalje ocjenjuju s dovoljnim dva (Sabor 2,26 u ožujku, a
2,09 u veljači – Vlada 2,34 u ožujku, a 2,28 u veljači) – dok
jedino birači HDZ-a Vladi daju nategnutu četvorku.
Ponešto je ublažen i trend pada društvenog optimizma. Da Hrvatska
ide u pogrešnom smjeru sada misli 67 posto
ispitanika, u odnosu na 75 posto iz mjeseca prije.
Istovremeno, smjer kretanja zemlje podupire 22 posto ljudi,
oko 5 postotnih poena više nego u veljači (16,7 posto u
veljači).
Ovaj dašak društvenog optimizma donekle je rezultat političkog i
društvenog zajedništva u Hrvatskoj, potaknutog ruskom invazijom
na Ukrajinu tijekom koje je i u našoj zemlji demonstrirana
jedinstvena osuda agresora i suosjećanje sa žrtvom. I naše
istraživanje je potvrdilo da je ovaj rat bio uvjerljivo
najvažniji događaj mjeseca, daleko ispred domaćih tema.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL
provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. ožujka 2022. na
uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7
posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.