'Poništavanje natječaja načinilo bi veliku financijsku i ekološku štetu Gradu Varaždinu', istaknuo je gradonačelnik Bosilj.
Neven Bosilj, gradonačelnik Grada Varaždina,
objasnio je svojoj službenoj stranici na društvenoj mreži zašto
je sada pravi, ali i zadnji trenutak da se riješe bale koje su
već preko 15 godina veliki ekološki i financijski problem.
Gradonačelnik je jučer ujutro najavio da je spreman ići na
izbore ako ne prođe proračun na sutrašnjoj sjednici Gradskog
vijeća, dok je navečer stiglo priopćenje u kojem
navodi da je spreman skinuti odluku o sanaciji bala i zaduživanju
Grada te da je spreman raspisati referendum na kojem će građani
odlučiti o rješavanju problemu bala u Brezju.
U nastavku donosimo Bosiljeva pojašnjenja.
1. Zašto se ne smije i ne može odlagati otpad iz
Brezja
1999. godine donesena je Direktiva o odlagalištima u kojoj je
bilo navedeno da je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada na
odlagališta. Preduvjet za ispunjenje ovog zahtjeva je izgradnja
RCGO u kojima će se moći obraditi MKO.
Međutim, zemlje članice imale su mogućnost usklađenja s
navedenim. Republika Hrvatska je u Zakonu o održivom gospodarenju
otpadom iz 2013. navela da će odlagati neobrađeni otpad na
odlagališta do 31.12.2017. godine, a nakon tog datuma isto je
zabranjeno. Posljedica je da danas imamo još samo 80ak
odlagališta koja primaju ovakav otpad, imali smo ih preko 300 u
to vrijeme.
U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (izmjene i dopune)
(2019) u potpunosti je uklonjena mogućnost odlaganja neobrađenog
otpada na odlagališta.
U Hrvatskoj se još uvijek odlaže komunalni otpad, prijete nam
svima penali, ali je pored toga izrađena i usvojena Dinamika
zatvaranja odlagališta komunalnog otpada i to na način da se do
izgradnje centara za gospodarenja otpadom popune postojeća
odlagališta te da se ona usklade (što znači dobiju sve potrebne
dozvole). U izračun količina koje smiju primiti postojeća
odlagališta do njihovog zatvaranja uzeto je u obzir i smanjenje
nastanka komunalnog otpada i veće razdvajanje. U te količine
nisu, ne smiju i ne mogu biti uračunate količine ilegalno
odložene u Brezju koje ima status zatvorenog odlagališta
neopasnog otpada (napominjem da Varaždin već sada ima problem s
postojećim otpadom iz kućanstava i snalazi se iz mjeseca u mjesec
upravo radi nedostatnih kapaciteta odlagališta).
Drugim riječima, niti jedan vlasnik odlagališta u RH niti
JLS, ne bi se smio i ne bi se mogao javiti na natječaj koji traži
odlaganje oko 100.000 tona komunalnog otpada iz Brezja, a izvoz
je moguć samo za MBO ili energetsku oporabu koje smo između
ostalog predvidjeli u Elaboratu zaštite okoliša na koji se
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja očitovalo u prosincu
2021, te izdanim Rješenjem propisalo potrebne mjere zaštite
okoliša i program praćenja stanja okoliša. Sukladno Rješenju,
izrađen je Sanacijski program lokacije “Brezje”na koje je
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo suglasnost 10.
ožujka 2022. Godine. Sukladno Sanacijskom programu, izrađen je
Glavni projekt za zahvat sanacije zatvorenog odlagališta “Brezje”
za koji je 21. travnja 2022. izdana građevinska dozvola, a u
srpnju je dobivena suglasnost Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost za sufinanciranje projekta Sanacija
zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji “Brezje”,
Grad Varaždin u iznosu od 40%. Temeljem svega navedenog proveden
je javni natječaj na kojem su kao i na svim ‘prethodno nabrojenim
dokumentima radili deseci vodećih stručnjaka s područja
zbrinjavanja otpada, financija, pravnih pitanja i javne nabave od
kojih su sada stručniji i više znaju razni “stručnjaci” s
društvenih mreža.
2. Zašto nemamo ponudu iz inozemstva?
Do nedavno je cijena energetske oporabe u zapadnoj Evropi
bila oko 500 eura. Nitko se nije mogao niti blizu uklopiti u
procijenjenu vrijednost Grada Varaždina bez da je višestruko
premaši… vjerojatno zato i nemamo ponuda izvana.
Tako bez obzira na visoku koncentraciju DOCa, sve da ga i nema (a
ima ga i ne može nestati), odlaganje otpada s lokacije Brezje je
nemoguća misija i u suprotnosti je sa pozitivnim propisima RH i
EU što nam je potvrđeno pozitivnim mišljenjima i suglasnostima na
Elaborat, Program sanacije i Glavni projekt.
Cijena koju smo dobili je još prihvatljiva (zanemarimo troškove
sanacije tla jer je to nešto drugo…), a ako se poništi natječaj
možemo dobiti samo veću cijenu na štetu Varaždinaca i Proračuna
(primjer ponovljenih natječaja za RCGO Piškornica). Može se
dogoditi i da izgubimo sufinanciranje Fonda koji ima svoje
kapacitete, a također se može dogoditi da vrlo brzo dobijemo i
visoke kazne jer je otpad tamo ilegalno odložen.
Koncesija koja je predviđala odlaganje je neprovediva danas, jer
je odlaganje protuzakonit postupak.
3. Koliko bi nas danas koštalo odlaganje/zakapanje
otpada u Brezju da je moguće?
2013. je na natječaju za koncesiju dobivena cijena od preko
1000 kn za postupak odlaganja otpada. Danas mi otpad iz crne
kante plaćamo deponijama 600 kn po toni + PDV = 750 kn (npr.
cjenik za Piškornicu za 2023. je 102,7 Eura po toni), prijevoz je
cca 200 kn po toni + PDV= 250 kn. Općini koja ima deponiju grad
plaća 20 % cijene deponiranja kao neku vrstu ekološke rente što
120 kn. Ukupno je to 1120 kn Kad bi ponuđač uračunao još svoju
maržu dobili bi cijenu koja bi nadmašivala 120 Mkn i što je
najvažnije za to nije moguće dobiti subvenciju Fonda. Također u
to nije uključena cijena sanacije tla koja je uključena u ponudu
iz javne nabave.
Zaključno: ovo je sada praktički zadnja šansa da se riješi
ekološka bomba iz Brezja, a poništavanje natječaja načinilo bi
veliku financijsku i ekološku štetu Gradu Varaždinu –
naglasio je Bosilj.