BALE U BREZJU

Visoki trgovački sud presudio: Prvi ugovor za bale je važeći, žurnost je bila opravdana

Prije dvije godine Čehok i Patafta su oslobođeni kaznene odgovornosti za potpisivanje tog ugovora, sad je odlučeno da ugovor nije ništetan.

Ugovor o zbrinjavanju baliranog otpada u Brezju, koji je
Varkom davne 2008. godine sklopio s tvrtkom
T7 VIS (danas T&H
Invest
)  – nije ništetan. Ustvrdilo je to vijeće
Visokog trgovačkog suda, na čelu sa sutkinjom
Tatjanom Kujundžić Novak, preinačivši odluku
Trgovačkog suda u Varaždinu iz prosinca 2022.
godine. Ova odluka Visokog trgovačkog suda, donijeta 10. svibnja
2023., je pravomoćna; odlučeno je o svim žalbama i donijet je
konačni pravorijek. Grad Varaždin također mora
tvrtki T&H Invest nadoknaditi parnične troškove u iznosu od
167.252,51 eura.

Pravni poraz Grada

>> Bosilj o presudi Visokog trgovačkog suda: “Ovo ni na koji način ne utječe na postupak trajnog uklanjanja bala”

Ova presuda još je jedan poraz Grada Varaždina u pravnim bitkama
koje su se vodile godinama unatrag, iako gradonačelnik
Neven Bosilj
sada najavljuje
da će Grad podnijeti zahtjev za revizijom
presude pred Vrhovnim sudom. Kako god bilo, otkako je 2011.
godine tadašnji gradonačelnik Ivan Čehok uhićen
i sproveden u pritvor u Remetincu, Grad ne samo da gubi sporove
vezane uz utvrđivanje ništetnosti ugovora koje je Čehok
potpisivao, već Čehoku u prilog idu i presude u kaznenim
postupcima protiv njega. Tako je, podsjetimo, Vrhovni
sud
uoči lokalnih izbora 2021. godine donio pravomoćnu
oslobađajuću presudu upravo za slučaj vezan uz potpisivanje
ugovora o zbrinjavanju baliranog otpada. 

Dakle, najprije gradonačelniku Ivanu Čehoku i tadašnjem direktoru
T7 VIS-a Davoru Patafti nije bila dokazana
kaznena odgovornost, da bi sada bilo utvrđeno da ugovor nije
ništetan odnosno Varkom i T7 VIS imali su puno pravo taj ugovor
2008. godine potpisati. 

Dodatak ugovoru jest ništetan

Visoki trgovački sud, dakle, ocijenio je da je ugovor iz 2008.
valjan, odbačen je zahtjev Grada za utvrđenjem ništetnosti. Ipak,
ništetnim je ocijenjen jedan dio vezan uz taj ugovor. Riječ je o
dodatku ugovora, potpisanom 2009. godine, kojim je u poslovni
odnos između Varkoma i T7 VIS-a ušao i Grad Varaždin. Razloge za
ništetnost tog dodatka ugovoru sud vidi u tome što je dokument
potpisan u vrijeme primopredaje vlasti, prije tadašnjih lokalnih
izbora. U tome razdoblju, naime, gradonačelnikove ovlasti su
zakonom bitno ograničene. 

Promemorija nije ništetna

Predmet spora bila je i promemorija s niza
održanih sastanaka, ona je potpisana 2010. godine. Tu je
promemoriju Visoki trgovački sud ocijenio nespornom odnosno
donio je odluku da ti dokumenti nisu ništetni. 

Ništa od 1,2 milijuna eura

Također je Visoki trgovački sud potvrdio dio presude
prvostupanjskog suda u kojem je odbijen zahtjev Grada da mu
T&H Invest isplati oko 9 milijuna kuna odnosno oko 1,2
milijuna eura.

Pitanje žurnosti

Ključno pitanje vezano uz ugovor o zbrinjavanju baliranog otpada
iz 2008. godine bilo je ono vezano uz tumačenje žurnosti te
opasnosti za život i zdravlje ljudi i okoliša. Prvostupanjski sud
smatrao je da nije bilo takve neposredne opasnosti te da nisu
bili zadovoljeni uvjeti za žurnost takvi da bi se moralo zaobići
postupak javne nabave, već da se i na drugi način mogla
spriječiti šteta. Visoki trgovački sud s time se ne slaže. 

– Pogrešno je stajalište suda prvog stupnja da u konkretnom
slučaju nije postojala neposredna opasnost za život i zdravlje
ljudi i okoliša. Opasnost je prilikom sklapanja ugovora bila u
svakom slučaju ne samo potencijalna, već i konkretna, a što je
bio dovoljan razlog za izuzeće od postupka javne nabave – smatra
vijeće Visokog trgovačkog suda.

Obrazloženje suda

Evo kako sud obrazlaže svoj stav:

– Pogrešno je stajalište suda prvog stupnja da se žurnost može
tumačiti u okviru odredbe članka 193. Zakona o zaštiti okoliša
kojima se reguliraju hitne mjere i postupanje inspektora radi
neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i okoliša. To
stoga što Zakonom o javnoj nabavi nije regulirano izuzeće od
javne nabave radi žurnog sprječavanja nastanka štete samo u
slučaju zaštite ljudi i okoliša, već svako postupanje radi nabave
s ciljem žurnog sprječavanja nastanka štete (ili otklanjanja
posljedica nastale štete) koje su uzrokovane djelovanjem više
sile ili zbog neke druge opasnosti. Zakonodavac nije naveo koje
bi to druge opasnosti bile, a što znači da je dovoljno u
konkretnom slučaju ocijeniti je li postojala opasnost za nastanak
štete, te potreba za žurnim spriječavanjem nastanka štete,
odnosno potreba otklanjanja posljedica već nastale štete. U
konkretnom slučaju temeljem svih izvedenih dokaza, pa i nalaza i
mišljenja vještaka Ratka Đorđevića, a na kojem nalazu i mišljenju
se primarno temelji prvostupanjska presuda, proizlazi da je
najmanje postojala potencijalna opasnost od nastanka štete za
okoliš, a i za život i zdravlje ljudi. Naime, nije prijeporno da
je postojala opasnost od eksplozije i požara radi stvaranja
metana u baliranom otpadu, a koja opasnost se smanjivala kako bi
dolazilo do oštećenja folije na baliranom otpadu, jer bi tada
metan počeo izlaziti iz bala. Međutim, nastankom oštećenja na
samim balama povećala se mogućnost zagađenja okoliša i
ugrožavanja zdravlja ljudi, jer je iz oštećenih bala životinjama
bilo omogućeno vađenje sadržaja otpada, a s obzirom da prostor na
kojem su odlagane bale, nije bio ograđen niti natkriven (ptice,
mačke, psi, divlje životinje imale su slobodan pristup baliranom
otpadu). Zbog truljenja otpada povećala se mogućnost iscjeđivanja
sadržaja iz oštećenih bala, naročito u kišnim razdobljima, a i
prilikom topljenja snijega, a što je povećavalo mogućnost
onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Postojala je i opasnost
od zagađenja zraka zbog isparavanja i širenja neugodnih mirisa iz
oštećenih bala. Osim toga, iz iskaza Damira Subašića zaposlenika
trgovačkog društva Apo d.o.o. koje je davalo prijedlog sanacije
spornog baliranog otpada proizlazi da je već bilo došlo do
zagađenja podzemnih voda, jer su procjedne vode ispirale balirani
otpad iz oštećenih bala, te je tako procijeđeni sadržaj tzv.
elolat kroz zemlju odlazio u podzemne vode na vodonosnoj lokaciji
– tumačenje je Visokog trgovačkog suda.

T7 VIS nije imao dozvolu

Visoki trgovački sud osvrnuo se i na druge sporne činjenice
vezane uz traženje da se ugovor ocijeni ništetnim. Pa tako,
smatra drugostupanjski sud, to što T7 VIS nije bio registriran za
obavljanje komunalne djelatnosti odnosno nije bio registriran za
obradu otpada, ne predstavlja razlog za ništetnost predmetnog
ugovora. 

Gradu je bilo sporno i to što T7 VIS u vrijeme sklapanja
predmetnog ugovora nije imao dozvolu za gospodarenje otpadom. Sud
smatra da to ne predstavlja razlog za ništetnost ugovora, već
eventualno razlog za raskid ugovora.

O ‘nedopuštenoj pobudi’

Pozivao se Grad i na takozvanu nedopuštenu pobudu, ukazujući na
to da je Čehok pogodovao Pataftinoj tvrtki. Već u kaznenom dijelu
to nije dokazano, a ovdje je sud utvrdio da je izbjegavanje javne
nabave opravdano zbog utvrđene činjenice da je postojala
konkretna opasnost za zdravlje ljudi i zagađenje okoliš. 

Što dalje nakon ove presude?

Bez obzira na ovu presudu, sadašnji gradonačelnik Neven
Bosilj
najavljuje da nova situacija neće utjecati na
provođenje zbrinjavanja bala po njegovu modelu, sad već trećem po
redu. Čeka se odluka središnje države o sufinanciranju
zbrinjavanja i dozvola Gradu da se može zadužiti. Cijelu
gradonačelnikovu izjavu pročitajte
ovdje
.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije