Bivši savjetnik direktora Čistoće opet javno istupa - pobrojao je i pojasnio sve ono što smatra spornim u novom rješenju za bale.
Nekadašnji savjetnik direktora varaždinske Čistoće Robert
Briški prošloga je tjedna ponovno javno istupio, ovoga
puta kao zamjenik predsjednika gradskog HSLS-a
te otvorio cijeli niz tema vezanih uz gospodarenje otpadom u
Varaždinu.
Nije prvi puta da Briški govori o tome. Još u vrijeme kad je bio
djelatnik Čistoće protivio se tome da ova tvrtka
preuzme odgovornost za bale koje je tadašnja gradska vlast
na čelu s Ivanom Čehokom htjela zbrinuti u
MBO-pogonu u Brezju. S dolaskom nove vlasti Briški je otišao iz
Čistoće, ali i dalje aktivno prati što se zbiva u toj
djelatnosti. Iznio je tako sumnje u pogodovanje na natječaju za
zbrinjavanje baliranog otpada koji je raspisala uprava
Nevena Bosilja, sve je to bio prijavio
Uskoku i tamo u nekoliko navrata dao izjavu o
svojim saznanjima i sumnjama.
Poziv Antikorupcijskom povjerenstvu
Sada poziva i druga javna tijela kojima su ovakve sumnje
djelokrug rada.
– Pozvao bih Antikorupcijsko povjerenstvo Varaždinske županije da
se aktivnije uključi u rješavanje problema oko sumnje u
pogodovanje na natječaju za balirani otpad – kazao je Briški na
konferenciji za novinare održanoj 8. kolovoza.
Mnogo je tema otvorio. Osim o natječaju za balirani otpad,
govorio je i o natječaju za novonastali otpad koji je raspisala
Čistoća, zatim o polupodzemnim spremnicima te još o nekim
aspektima poslovanja Čistoće.
Pitanje kapaciteta
Najsporniji dio natječaja za bale, prema Briškome, vezan je uz
kapacitet MBO-pogona u Brezju. Naime, uvjet u natječaju bio je da
pogon može obraditi 96.000 tona godišnje. No Briški upozorava na
to daj ovaj pogon to ne može obraditi. Iako dozvolu na taj
kapacitet posjeduje, no Briški se poziva na neke druge dokumente.
– Bila su dva vještačenja. Jedan je radio institut iz Leobena
odnosno prof. dr. sc. Roland Pomberger, na
zahtjev novog vlasnika 2014. godine. On je utvrdio da se ne može
obraditi 72.000 tona otpada iz kućanstva kako je to bilo
zatraženo u pozivu za vještačenje. Onda je i sud u Varaždinu
zatražio vještačenje, jer je zbog toga novi vlasnik tužio bivšeg
vlasnika, i 2016. godine Aleksandra Anić Vučinić
vještačila je postrojenje te i ona donesla zaključak da
postrojenje nije cjelovito i funkcionalno za obradu tih 72.000
tona otpada – kaže Briški i dodaje da je Aleksandra Anić Vučinić
danas predsjednica Nadzornog odbora Čistoće i bila je članica
povjerenstva za provedbu natječaja za bale.
Pitanje metoda obrade
Osim pitanja kapaciteta, Briški iznosi neke sporne metode i
vezane uz način obrade koji je bio propisan. Sad već dolazimo na
područje stručnih skraćenica, koje zvuče kompliciranije nego što
jesu. Ono što je Briškome bitno je da u natječaju koji je
raspisao Grad nisu bile navedene razne metode koje su u natječaju
mogle naći svoje mjesto. Suženi izbor metoda upućuje opet na
pogodovanje.
Natječaj je predvidio metode R1 i R3. Briški pita zašto nije
recimo i D8, pogotovo ako se uzme u obzir da u samome elaboratu
tvrtke CE-ZA-R (koja je na natječaju kasnije
dobila posao) nema nikakve razlike u opisu između metoda R3 i D8.
Bi li to otvorilo mogućnost da se javi još netko? To ostaje
otvoreno pitanje, ali Briški ne ide tako daleko, samo pita zašto
su neke metode isključene.
Čistoća jedno, Grad drugo
Postavlja i pitanje zašto se u tome natječaju ‘tražila dlaka u
jajetu’ i nabrajao cijeli niz uvjeta, dok je nedavno Čistoća za
istu vrstu otpada, ali novonastalog, raspisala natječaj bez
ijednog uvjeta. Na koji se opet javio MBO pogon iz Brezja odnosno
tvrtka CE-ZA-R koja upravlja pogonom.
– Ako usporedimo te natječaje, onaj za balirani otpad, koji je
raspisao Grad, i ovaj za novonastali otpad, koji je
raspisala Čistoća, vidimo da je isti predmet nabave, dakle otpad
označen ključnim brojem 20 03 01. Gradu je prihvatljiva obrada R3
ili R1, a kod Čistoće nema uvjeta. Grad traži ekonomsku i
financijsku sposobnost, tehničku i stručnu… Kod Čistoće ničeg
takvog nema. Zašto? – pita Briški.
Plato u Brezju nije gradski
Inače, uz natječaj za bale vezan je još jedan zanimljiv detalj na
koji je Briški upozorio. Naime, osim micanja bala Grad traži i
sanaciju tla. A tamo se nalazi i jedan betonski plato. Koji nije
vlasništvo Grada, nego Čistoće.
– Kako netko može raspisati natječaj nad tuđom imovinom? – pita
Briški.
Bale morale Pripuzu?
Uz sve to, Briški podsjeća na reportažu RTL-a od 3. prosinca
2022. godine, u kojoj autorica navodi sljedeće: ‘Radeći ovu priču
dva neovisna izvora potvrdila su nam da je gradonačelnik još
ljetos pred njima rekao da bale mora dati Pripuzovoj tvrtki”.
– Stoga javno pitam Bosilja je li tužio RTL televiziju zbog te
izjave. Jer ta izjava ima jako veliku težinu. Ako nije tužio,
znači li to da stvarno postoje dva izvora pred kojima je to
izjavio? – pita Briški.
Sporna izjava iz 2021.
Osim toga, podsjeća i na Bosiljevu izjavu od 25. lipnja
2021.
– Tada je izjavio da to ne mogu riješiti Kinezi, koji su se
spominjali u to vrijeme. Na temelju čega je to on znao kad je
natječaj raspisan godinu dana kasnije? Kako je znao da nitko
drugi to ne može. I na to pitanje mora odgovoriti – kazao je
Robert Briški u vezi ove varaždinske teme koja sada traje već
više od 18 godina.