Odmah nakon prvog svjetskog rata Slogini biciklisti krenuli su s druženjima, no neke zapaženije aktivnosti započele su tek 1923. godine, nakon što je u prisutnosti 45 članova održana godišnja skupština kluba, na kojoj je izglasan izvršni odbor.
Biciklisti imaju novo trkalište na hipodromu Vinokovščak, a zbog velikog interesa u klubu se osniva i motociklistička sekcija.
Da je stanje tih godina bilo teško dokazuju sklopljeni sporazumi s ostalim sportskim kolektivima iz Varaždina i Čakovca. Susjedi su tako dozvolili biciklistima Sloge treniranje na njihovom nogometnom igralištu, a varaždinski nogometaši posuđivali su im svoje dresove.
Dvadesetih godina klub se omasovljuje, a među njegovim članovima nalazi se i poznati varaždinski akademski slikar Julio Merlić.
Tadašnja vlast počela je i sa zabranama radi hrvatske trobojnice na klupskome grbu, kojeg su redarstvenici krajem 1930. godine skinuli s pročelja biciklističkog društva.
Politička previranja nisu utjecala na razvoj biciklizma, jer je ova društvena navika već bila prilično ukorijenjena među stanovništvom našeg kraja.
Poslije Drugog svjetskog rata prvo je startalo biciklističko društvo pod okriljem Varteksa, koji nestaje 1956. godine, a prelaskom članova u Slogu biciklističke snage se opet okrupnjuju na jednom mjestu.
Tih godina Sloga je uvela trke na valjcima, koje su se održavale po selima našega kraja, a posjećenost događanja bila je veća nego na nogometnim utakmicama!
Da je sve bilo vrlo ozbiljno svjedoči i podatak o osnivanju Biciklističke sekcije Zagorac, koja je djelovala u susjednome Nedeljancu, a imala je vrlo aktivnu žensku momčad.
Šezdesetih i sedamdesetih godina Slogaši postaju neizostavni dio varaždinskih vrhunskih sportaša i ostvaruju dobre rezultate diljem Europe i Jugoslavije.
Cijelo to vrijeme radi se na popularizaciji sporta pa se tako 1976. organizira dječji tjedan, na kojem sudjeluje 254 mališana, a radi se i na prevenciji u prometu akcijom ‘Brzina, ali oprez’, na kojoj sudjeluje 206 mališana.
Kako bih vam u što kraćim crticama dočarao bogatstvo klupskog i društvenog biciklizma u povijesti grada, izostavio sam mnoga prezimena i dobivena odličja koje, ako vas zanima, možete provjeriti u gradskim arhivima ili privatnim kolekcijama ljudi koji su baštinili bogatu biciklističku povijest grada…
(Nastavlja se)
Izvor: Ivica Vukotić, Vladimir Žabčić – Stručak najljepših uspomena
> VŽ BICIKLIZAM (1) Postojala su čak tri kluba, a Ferdo Budycki ušao je u legendu!
