Krštenje mladog vina odnosno popularno Martinje ove godine pada baš u subotu, a za očekivati je da će se fešte po brojnim klijetima, restoranima i kafićima održavati i u petak. Lijepo je slaviti i pritom degustirati kakva je bila ovogodišnja berba, ali, nažalost, brojni kušači nakon višesatnog isprobavanja vina neodgovorno sjedaju za upravljač svojih automobila.
Policija će, tradicionalno, za taj najrizičniji vikend na prometnicama imati pojačane kontrole, a bez obzira na eventualne kazne koje prijete neodgovornim vozačima svima se savjetuje da nikako ne voze ako prethodno konzumiraju alkohol. Alkohol je još uvijek, uz brzinu, glavni uzročnik prometnih nesreća i pogotovo fatalnih prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom i teškim tjelesnim ozljedama.
U 2016. godini u Hrvatskoj se dogodilo 32.757 prometnih nesreća u kojima je poginulo 307 osoba, a ozlijeđeno je još 14.596 ljudi. Lani su se dogodile 4282 prometne nesreće koje su prouzročili vozači pod utjecajem alkohola. U tim su nesrećama poginule 73 osobe, teže su ozlijeđene 534 osobe te je još 1930 ljudi zadobilo lakše tjelesne ozljede.
Alkohol pilo 44.099 vozača
Iz tih podataka vidimo da su prometne nesreće za koje su krivi pijani vozači češće kobnije od drugih prometnih nesreća. Tako je lani svaka 63. prometna nesreća koju je skrivio vozač pod utjecajem alkohola završila smrtnim slučajem, a svaka 2,5. s ozlijeđenom osobom. Za primjer, kod ostalih prometnih nesreća u 2016. godini tek je svaka 134. imala smrtnu posljedicu. Vožnja pod utjecajem alkohola – uz prebrzu vožnju – je i najčešći prekršaj vozača.
Prošle su godine tako policajci kaznili 44.099 vozača koji su vozili nakon ispijanja alkoholnih pića. Njih 2587 imalo je manje od 0,5 promila (kažnjivo samo kod profesionalnih vozača), 16.588 vozača ‘napuhalo’ je između 0,5 i 1,00 g/kg alkohola, 10.837 je imalo od 1,00 do 1,5 promila, a čak je 7915 vozača vozilo i uhvaćeno s više od 1,5 promila alkohola u organizmu.
Kazna i do 60 dana zatvora
Zanimljivo je vidjeti i s kolikom je razinom alkohola počinjeno najviše prometnih nesreća. Vozači s koncentracijom do 0,5 promila skrivili su 174 nesreće, a u njima je poginula jedna osoba, dok su ozlijeđene 402 osobe. S koncentracijom od 0,5 do 1,5 promila vozači su prouzročili 2054 nesreće s 23 poginulih te 273 teže ozlijeđenih i 885 lakše ozlijeđenih, a najpogubnije su nesreće za koje su krivi pijani vozači s koncentracijom većom od 1,5 promila. Oni su krivi za smrt 49 ljudi, teške ozljede 248 osoba i lakše ozljeđivanje 988 osoba.
Kod najpijanijih vozača svaka je 45. prometna nesreća u 2016. godini završila sa smrtnom posljedicom, a gotovo svaka druga s ozlijeđenom osobom. Za te najpijanije i najopasnije vozače kazna za samo upravljanje vozilom iznosi od 5000 do 15.000 kuna, a kad budu uhvaćeni policija ih sprovodi u pritvor na otrježnjenje te mogu dobiti do 60 dana zatvora i izgubiti vozačku dozvolu na godinu dana. Ali, mnogima ni prijetnja velikom kaznom nije dovoljna, pa i u takvom stanju sjedaju za volan.
Po istraživanjima opasni već i s 0,2 promila
Prema istraživanjima, svijest vozača se mijenja već i pri razinama alkohola od 0,2 do 0,5 promila. Prema statističkim podacima MUP-a, vozači koji su lani uhvaćeni s do 0,5 promila alkohola u organizmu skrivili su 174 prometne nesreće u kojima je poginula jedna osoba, a još su 402 osobe ozlijeđene.
Za spuštanje na 0,2 promila već se godinama zalaže i alkoholog dr. Darko Breitenfeld, a takvu je preporuku još 2010. donijela EU. Hrvatska je od 2004. do 2008. imala potpunu zabranu alkohola kod vozača, ali se – prvenstveno zbog pritiska ugostitelja – od toga odustalo. Mađarska, Češka, Rumunjska i Slovačka imaju odredbu o 0,0 promila, u Švedskoj, Poljskoj, Estoniji i Cipru granica je 0,2 promila, a u drugim državama EU 0,5 promila. Osim u Malti i Velikoj Britaniji (Škotska 0,5), gdje je dopušteno 0,8 promila.
