Kada je početkom godine u prethodno savjetovanje uputila izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Vlada je namjeravala ograničiti rok trajanja vozačkih dozvola. U prvoj verziji zakona bilo je predviđeno da se vozačka dozvola izdaje do navršene 65. godine života vozača, koji bi se nakon toga, ako želi i dalje voziti, morao podvrgnuti liječničkom pregledu.
Nešto kasnije, kroz javnu raspravu u travnju, ta je granica pomaknuta na 70 godina, a primjedbe Sindikata i Matice umirovljenika da se radi o diskriminaciji po dobi i socijalnom udaru na najsiromašniji društveni sloj nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova odbacilo je uz obrazloženje da je takvu odredbu podržalo Ministarstvo zdravstva. U konačnoj verziji zakona, o kojoj je ovih dana raspravljao Sabor, te odredbe, međutim, nema, kao ni obrazloženja zbog čega se od nje odustalo.
To znači, ostane li Vlada pri takvom naumu, zdravlje starijih vozača i ubuduće bi kontrolirali izabrani liječnici obiteljske medicine te reagirali i upozorili policiju uoče li zabrinjavajuće zdravstvene smetnje.
Emotivno i uz polemike
Na činjenicu da je ta odredba iz zakona izbačena bez obrazloženja, amandmanom je reagirao Klub zastupnika Mosta, tražeći da se u zakon vrati dobno ograničenje od 65 godina.
Pitanje ograničenja vozačke dozvole uvijek je izazivalo oštre polemike pa i vrlo emotivne reakcije umirovljeničkih udruga, koje postavljaju pitanje zbog čega se od građana traži da rade do 67 godina života, kada nakon 65. ne mogu voziti. HSU-ovca Željka Šempera tako je prije dvije godine, u zadnjoj saborskoj raspravi o tom pitanju, primjedba HNS-ovca Petra Baranovića da ‘puštamo starce koji jedva mogu hodati da voze’ toliko isprovocirala da je kolegu pozvao da se utrkuju na 100 metara.
– Dajem vam 10 metara fore pa ćemo vidjeti tko će biti prvi – izazvao je tada Šemper Baranovića, kojemu nije preostalo drugo nego da se ‘ispriča Šemperovoj mladosti’.
Pozivaju se i na niz znanstvenih radova, među ostalim i na europsku studiju GOAL 2013., koja je na više od 300 stranica ukazala na jasne dokaze o povećanom riziku prometnih nesreća kod stanja koja se javljaju u starijoj dobi i vezana su isključivo uz dob.
Kako preživjeti s 2000
Slično misli i Hrvatska liječnička komora, koja je u javnoj raspravi također tražila da vozačke dozvole istječu s navršenih 65 godina, na što su umirovljenici uzvratili pitanjem znaju li u HLK-u kako je preživljavati s manje od 2000 kuna, pogotovo u ruralnoj sredini bez dobre mreže javnog prijevoza, gdje je automobil nužan za svakodnevno funkcioniranje.
Da bi obveza pregleda za starije mogla biti udar na osjetljivu umirovljeničku populaciju, koja je izložena najsnažnijem riziku od siromaštva, upozorila je i pučka pravobraniteljica. Iz Mosta uzvraćaju kako nema razloga da država starije od 65 ne oslobodi troška zdravstvenog pregleda te kako to nije argument za odustajanje od same obveze pregleda koja, uvjereni su, značajno umanjuje rizik od nesreća na cestama. Hoće li Mostove argumente i amandman uvažiti i Vlada, tek ćemo vidjeti.
Uglavnom krivi za nesreće u kojima sudjeluju
Most se zalaže za formulaciju po kojoj bi se vozačke dozvole izdavale na rok od deset godina, a nakon navršenih 65 godina, vozači koji žele nastaviti voziti morali bi ići na liječnički pregled za vozače. Mostovci se u obrani svoje argumentacije pozivaju na službene statistike MUP-a koje bilježe da su stariji vozači krivi za čak dvije trećine nesreća u kojima sudjeluju.
Statistike upozoravaju i na porast broja nesreća koje su skrivili stariji od 65 nakon 2015., kada je zakonom ukinuto ograničenje. Osobe starije od 65 godina tako su u 2014. prouzročile 2786 prometnih nesreća, godinu kasnije taj broj popeo se na 3074, a 2016. na 3127, što u Mostu tumače kao dokaz da je rok trajanja vozačkih dozvola nužno ograničiti s obzirom na dob vozača.