Hrđa ili korozija je jedan od najčešćih problema koji muči vlasnike starijih automobila. Pojavljuje se na limariji, najčešće ispod automobila i na rubnjacima, odnosno dijelovima vozila koja su izravno izložena utjecaju vremenskih uvjeta odnosno vlage i nečistoće s ceste poput kiše, snijega i bljuzge, soli s prometnica ili iz mora… Dakle, automobili u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje su padaline češće i zima jača izloženiji su koroziji od onih u toplijim krajevima, uz uvjet da auti na obali nisu izloženi soli iz mora.
Na širenje hrđe utječe vlaga iz zraka, a hrđa najlakše nastaje i širi se kad je vlaga stopostotna kada se javlja i magla. Tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku, a to uzrokuje nagrizanje metala, pogotovo ako je već načet korozijom.
Ono što možete učiniti i svakako bi bilo preporučljivo jest oprati automobil, pogotovo podvozje, nakon što ste vozili posoljenim prometnicama i nakon zapljuskivanja mora ako ste bili parkirani blizu obale. To bi najbolje bilo učiniti u praonici koja ima podno pranje, a obvezno detaljno nakon topljenja snijega jer zadržavanjem soli dolazi do ubrzanog korodiranja podvozja, ali i kočionih diskova i propadanja gumenih dijelova podvozja.
Noviji automobili imaju manjih problema s hrđom od starih, jer večina današnjih auta ima pocinčanu karoseriju na koju proizvođači večinom daje standardno jamstvo od 12 godina. Skuplji automobili imaju potpuno aluminijsku karoseriju pa su u smislu korozije još sigurniji. Ali, prosjek starosti osobnih automobila u Hrvatskoj je 12,5 godina, pa su limari koji rješavaju hrđu kod nas još itekako traženi.
Hrđa se brzo širi poput karijesa u zubu te limarija automobila propada rapidno ako se ništa ne čini. Zbog toga je potrebno reagirati što prije i sanirati hrđu dok je još u začetku kako se ne bi proširila i automobil, kako to kolokvijalno nazivamo, postao trul.
Dakako, hrđav automobil ne prolazi na tehničkom pregledu vozila. Neki vozači pribjegavaju vatrogasnim rješenjima i koroziju sami premazuju bojom, pa čak i rupe u karoseriji pokrpaju plastikom. To eventualno, ako imate sreće, može biti dovoljno za prolazak na tehničkom pregledu, ali sigurno nije trajnije rješenje.
Ono što možete popraviti sami su eventualno male površine hrđe i spriječiti njezino brzo širenje. Ako već idete sami rješavati koroziju svakako koristite zaštitne rukavice, naočale te masku za nos i usta kako vam sitne čestice hrđe i boja nebi naštetile.
Sami eventualno možete riješiti manje površine hrđe i time spriječiti njeno širenje, ali u pravilu samo privremeno, jer će hrđa, ako nije temeljito uklonjena vrlo brzo ponovno izbiti. Za veće površine hrđe koja je dublje nagrizla lim automobila morate kod limara. Cijene ovise o stanju proširenosti korozije koje kod nijednog automobila nije identično, pa je nemoguće prije pregleda automobila ni približno odrediti ni okvirnu cijenu.
U svakom slučaju kvalitetno rješavanje hrđe nije jeftino s obzirom da je osim brušenja, a ponekad i rezanja te kitanja naposlijetku potrebno i prelakirati segment karoserije.
1. Brušenje
Nakon pranja dijela auta na kojem se radi čeličnom četkom, brusnim papirom ili još bolje kutnom brusilicom, pobrusiti hrđu i ostatke boje do zdravog lima i to oko 10 mm oko korozijom zahvaćenog lima.
2. Kitanje
Ako je potrebno, nanesite auto-kit za izravnavanje neravnina te nakon toga opet pobrusite površinu.
3. Nanošenje temeljne boje
Nanosi se na goli metal kao podloga za vanjski lak, a nužan je da bi se boja mogla lijepo i ravnomjerno i kasnije nanijeti na oštećene dijelove.
4. Nanošenje završne boje
Kad se temeljna boja dobro osuši, slijedi završno lakiranje bojom u spreju ili kistom, koja se prema boji vaše karoserije kupuje u prodavaonici boja za auto.
