Uz Hrvatsku, i susjedna Slovenija kreće u izmjene kaznenih odredbi za prometne prekršaje. U nekim segmentima slovenski prijedlog zakona još je rigorozniji od onoga hrvatskog.
Slovenski zakonodavac koncentrirao se na dodatno žestoko
sankcioniranje alkoholiziranih vozača i onih koji tijekom vožnje
koriste mobitel. Slovensko Ministarstvo infrastrukture tako
predlaže da se granica dopuštene količine alkohola u krvi smanji
sa sadašnjih 0,5 na 0,2 promila.
Predlaže se i da se upravljanje vozilom sa 1,1 i više promila
alkohola u krvi tretira kao kazneno djelo. Prema ovom prijedlogu,
ako vozač napuše više od 0,2 promila, policija ga odmah vodi u
pritvor na triježnjenje.
Bez vozačke dozvole
Ta bi se mjera primjenjivala u svim slučajevima, pa i ako vozač
previše napuše pred vlastitom kućom. U Hrvatskoj prema novom
prijedlogu ‘alkoholna granica’ ostaje na 0,5 promila, a
vozač s više od jednog promila alkohola plaća novčanu kaznu od
3000 kuna naviše. U Sloveniji su se na ove rigorozne mjere
odlučili jer statistike pokazuju da je alkohol uzrok svake treće
prometne nesreće sa smrtnom posljedicom.
Sljedeći glavni uzrok prometnih nesreća je korištenje mobitela u
vožnji. Stoga se predlaže povećanje postojeće novčane kazne sa
120 na 250 eura, a novina je kažnjavanje s tri kaznena boda. U
Hrvatskoj je korištenje mobitela u vožnji također detektirano kao
jedna od najvećih opasnosti pa se predlaže povećanje novčane
kazne na 1500 kuna, ali bez kaznenih bodova.
Slovenska policija sada automobil privremeno može oduzeti zbog
alkoholiziranosti vozača, no sada se predlaže i oduzimanje
automobila ako vozač vozi bez valjane vozačke dozvole. Vozilo bi
se privremeno oduzelo i ako je istekao rok trajanja vozačke
dozvole. U Hrvatskoj bi se vozačka dozvola oduzimala za vožnju u
suprotnom smjeru, za vožnju brzinom 50 kilometara većom od
dopuštene u naselju, za namjerni prolazak kroz crveno, odbijanje
alkotesta i vožnju s više od 1,5 promila te pod zabranom
upravljanja vozila.
Brza vožnja
Iako analize pokazuju kako je, osim alkohola i mobitela,
prekoračenje dopuštene brzine vožnje najčešći uzrok nesreća,
slovenski zakonodavac zasad neće ići u izmjene prekršajnih
odredbi zbog prebrze vožnje. Naime, u ovom trenutku slovenska
policija snima vozače u prebrzoj vožnji, ali ih ne zaustavlja, a
snimke su toliko nekvalitetne da se na njima ne može
najpreciznije utvrditi registarska oznaka vozila.
Stoga se u pravilu vlasnici automobila koji i dobiju kaznu
izgovaraju da oni nisu vozili automobil, a nemaju zakonsku obveze
otkriti tko je bio za volanom.
Za razliku od hrvatskog zakonodavca koji u novom prijedlogu
zakona ni riječju ne spominje električne romobile i bicikle,
slovensko ministarstvo svojim prijedlogom zakona obuhvaća i nove
sudionike u prometnu, piše portal jutarnji.hr/autokolub.
Riječ je o samovoznim automobilima kojih se u skorijoj budućnosti
očekuje sve više na cestama. Tako se predlaže da samovozni
automobili po slovenskim lokalnim prometnicama mogu voziti
maksimalno od 50, a po brzim cestama i autocestama 100 kilometara
na sat.