Prosječno vozilo na hrvatskim cestama staro je 14,18 godina, a u zadnjih se 13 godina postaralo za gotovo četiri godine. Automobili su nam u prosjeku stari 12,89 godina
Ozbiljan lanjski pad prodaje novih vozila utjecao je na dodatno
starenje hrvatskog voznog parka. To je bilo i očekivano, no
iznenađuje podatak da se u 13 godina, a posebno je to izraženo u
zadnjih godinu dana, hrvatski vozni park postarao za gotovo
četiri godine. Prosječno vozilo na našim cestama, pokazuju podaci
Centra za vozila Hrvatske, tijekom 2007. godine bilo je staro
10,55 godina. Sada je prosječna dob našeg voznog parka skočila na
zabrinjavajućih 14,18 godina. Vozni park kontinuirano nam je
stario do 2018. godine, kada se dogodio pozitivan pomak te se
prosječna dob vozila registriranih u Hrvatskoj s 13,99 godina
(zabilježenih 2017.) spustila na 13,68 godina. Godinu kasnije
ponovno je zabilježen rast, na 13,83 godine.
Pogledamo li najbrojniju kategoriju vozila, prosječna starost
osobnih automobila u Hrvatskoj 2007. godine bila je 9,83 godine.
Rasla je do 2017. kad je iznosila 12,95 godina. Potom je 2018. i
2019. pala na 12,64, odnosno 12,58 godina. Lani je prosječna
starost osobnih automobila u Hrvatskoj porasla na 12,89 godina. U
promatranom razdoblju – od 2007. do 2020. godine
– nikada nam ukupni vozni park nije bio toliko star. Ovo je
prvi put da smo prešli granicu od 14 godina.
Iako vlada generalna predrasuda da se vozimo u prastarim
autobusima, oni su nešto mlađi od prosječnog hrvatskog
automobila. Autobusi na hrvatskim cestama malo su stariji od 11,5
godina. Dostavna vozila u prosjeku imaju 10,77 godina (vozila
najveće dopuštene mase do 3,5 tone), više od 12,18 godina (više
od 12 tona) do 18,23 godine (od 3,5 do 12 tona). I traktori su
nam stari – u prosjeku imaju 31,62 godine. Svi ovi podaci zvone
na uzbunu. Sa starošću vozila na cestama pada sigurnost cestovnog
prometa. Kad govorimo o nužnosti pomlađivanja voznog parka, ne
mislimo samo na potrebu smanjenja količine ispuštenog CO2, već
prije svega na potrebu da se uvođenjem više mlađih vozila u
hrvatski promet on učini sigurnijim.
Dok je s jedne strane dob vozila rasla, s druge nam je strane
prevaljena kilometraža u ovim pandemijskim okolnostima padala. I
bez službenih podataka Centra za vozila Hrvatske – koji
prilikom svakog tehničkog pregleda bilježi i stanje na brojčaniku
kilometara pregledanog automobila, motocikla, kamiona…
– znamo da je pandemija koronavirusa smanjila i broj
kilometara prevaljenih (i) na hrvatskim cestama.
No koliko smo se zapravo manje vozili? Ovako otprilike,
rekli bismo da smo se vozili dosta manje, možda čak i za
četvrtinu manje nego godinu prije. Pa, svi se još dobro sjećamo
pustih ulica iz ožujka 2020., kad je uveden lockdown za kompletno
područje Republike Hrvatske, a još se nisu svi vratili na svoja
radna mjesta. Mnogi uopće ne rade ili rade od kuće. Dakle,
logično je zaključiti da se mnogo manje vozimo. Ipak, službeni
podaci pokazuju da smo se osobnim automobilima vozili 7,95%
manje. Dok je prosječan broj prijeđenih kilometara tijekom 2019.
godine bio 12.542 km, lani je on pao na 11.545 km.
Minibusevi i autobusi imaju najveći pad prosječnih prijeđenih
kilometara. Lani su minibusevi imali prosjek od 26.110 prijeđenih
kilometara, dok su godinu prije imali 31.586 km. To je pad od
5476 kilometara, odnosno 17,34%. Nadalje, autobusi su imali pad
sa 64.726 na 55.296 kilometara, odnosno 14,57%. Razumljivo, jer i
sami smo manje putovali, a došlo nam je i osjetno manje turista.
No, za to što se manje vozimo nije kriva isključivo korona. Trend
manjeg broja prevaljenih kilometara bilježimo već nekoliko
godina. Najveći broj prosječno prijeđenih kilometara u 13
kategorija vozila imali smo tijekom 2017. godine. Tada je on bio
16.979 kilometara. Godinu poslije pao je na 16.509 km, a tijekom
2019. godine iznosio je 16.180 km. Lani je bio tek 14.568 km.
Znači, lani smo u odnosu na godinu prije imali pad od 9,96%, ali
u odnosu na 2017. godinu čak 14,2%.