Uređaji u stanicama za tehnički pregled nisu dovoljno precizni da otkriju prevaru, a ništa bolje nije ni u drugim zemljama EU
Filtar čađe, odnosno Diesel Particulate Filter ili kraće DPF,
počeo se ugrađivati još početkom tisućljeća, a na dizelskim
motorima obavezan je od 2009. i norme Euro 5. Relativno je
jednostavan, ali skup uređaj koji se sastoji od kućišta, senzora
temperature i pritiska s ulazne i izlazne strane, te središnjih
keramičkih saća koja zadržavaju i skupljaju čađu iz ispušnih
plinova koju naknadno spaljuju i na taj način uništavaju. Da bi
to mogla, saća su presvučena plemenitim materijalima – paladijem
i platinom – koji služe kao katalizator, ali i podižu cijenu koja
u pravilu starta na 7500 kuna, a ovisno o modelu može doseći i
25.000 kuna, piše portal jutarnji.hr/autoklub.
Kada počne stvarati ozbiljne probleme, što je obično između
100.000 i 200.000 kilometara, zbog visoke cijene njegove zamjene
novim filtrom vlasnici se često odlučuju na njegovo nezakonito
vađenje, unatoč kazni od 2000 do 5000 kuna. Vađenje i softwaresko
brisanje u oglasnicima se nudi već od 300 kuna. Bagatela u
usporedbi s troškom od najmanje 7500 kuna za novi DPF. Filtar je
prvo potrebno skinuti s automobila, razrezati kućište te zdrobiti
i izbiti saće, a potom i izbrisati iz memorije automobila odnosno
reprogramirati elektroniku motora tako da za nju filtar više ne
postoji.
Kako se ispitivanje u stanici za tehnički pregled ponajprije
oslanja na vizualni pregled, ako se izvana ne vidi da je kućište
otvarano, a sam filtar izvađen, kao što je slučaj ako je on
lukavo otvoren s gornje strane, ispitivač nema osnove za sumnju.
Zacrnjenje na eko-testu bez filtra čađi ne mora biti značajno
više od službenog, odnosno lako može biti u granicama automobila
koji samo treba propuhati.
Problem s vađenjem filtra je što nadzornicima u stanicama za
tehnički pregled nije lako otkriti je li filtar izvađen ili nije,
naročito ako je posao obavljen profesionalno. Uređaji u stanicama
za tehnički pregled koji se spajaju na priključak OBD, što je
postupak obavezan za vozila koja zadovoljavaju normu Euro 6, kod
nas prilično rudimentarni, pa ne mogu precizno pokazati je li
filtar izvađen ili nije, niti mogu otkriti, primjerice, je li
potpis softwarea u ECU motora tvornički tj. originalan, već samo
provjeravaju 16 unaprijed određenih parametara. Ne odgovara li
nešto preporučenim vrijednostima, prijavit će grešku, ali ne i o
kojoj je grešci riječ. Nadzornik samo po tome ne može znati je li
filtar uklonjen ili nije, pa će vjerojatno napraviti i eko-test,
ali ako je ispuh u granicama tolerancije, prijevara će proći.
Problem je u tome što uređaji za analizu štetnih ispušnih plinova
u stanicama za tehnički pregled, ne samo kod nas nego i u ostalim
zemljama Europe, nisu dovoljno precizni i ne mogu ustanoviti ovu
vrstu preinake. U Nizozemskoj, Belgiji i Njemačkoj u planu je
uvođenje preciznijih i skupljih uređaja za mjerenje čađe u ispuhu
u stanice za tehnički pregled, a takvi uređaji bili bi na
raspolaganju i policiji za primjenu na terenu.
Nizozemski TNO institut razvija čak i automobil koji bio
“namirisao” prekršitelje, a plan je i da se koristi sličan
umreženi sustav kao što je Car Pass za praćenje prijeđene
kilometraže u koji bi se sve preinake na u automobilima upisivale
u međunarodnu bazu podataka dostupnu svima što bi olakšalo
praćenje ilegalnih manipulacija.
I premda je zakonska kazna za neprijavljene preinake izvršene na
automobilu između 2000 i 5000 kuna, ovakva prevara najčešće
prolazi nekažnjeno. Bolje upućeni tvrde da čak trećina dizelaša
na našim cestama vozi bez filtra čađi, onečišćujući zrak koji svi
udišemo, a naročito se povećava ispuštanje za ljude opasnih i
otrovnih dušičnih oksida i kancerogenih čestica čađe.
Marko Marić iz laboratorija za zrak NZJZ dr.
Andrija Štampar kaže da zbog povećane količine dušičnih oksida u
zraku pate svi, a posebno policajci, cestari i biciklisti. Da je
zagađivanje itekako prisutno najbolje govori podatak da su
tijekom lockdowna u proljeće 2020. zbog znatnog pada prometa
mjerne postaje Štampara izmjerile smanjenje dušičnih oksida u
zraku za čak 70 posto!