'Volim kad me učenici nakon osnovne škole pozdrave na ulici, popričaju s veseljem, kad me posjete u školi'.
Na Dan učitelja, 5.
listopada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike
Hrvatske nagradilo je 510 najuspješnijih
odgojno-obrazovnih radnika u školskoj godini 2018./2019.
temeljem odluke Povjerenstva za nagrađivanje.
Sanja Biškup jedna je od nagrađenih
učiteljica hrvatskog jezika Osnovne škole
Vidovec, a nagrađena je ‘za objavu digitalnih
obrazovnih sadržaja, objavu oglednih primjera sadržaja za učenike
s poteškoćama i rad na projektima’.
– Završila sam studij Kroatistike i južnoslavenskih filologija na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Moje je zvanje profesor
kroatistike i južnoslavenskih filologija, a položajno zvanje mi
je učitelj savjetnik. Radim tridesetak godina
kao učiteljica hrvatskoga jezika, započela sam
kao apsolventica u Zagrebu u OŠ Petra Preradovića, zatim u
OŠ I. Kukuljevića Sakcinskog Ivanec, PŠ Tina Ujevića Salinovec, a
od 1993. radim u OŠ Vidovec – rekla je uvodno Sanja Biškup,
dodavši da je oduvijek znala da će biti učiteljica.
– Moja je sestra uvijek bila moja jedina učenica. Morala je znati
čitati i pisati s 4 godine i sve što sam učila ja, učila je i
ona, iako je 3 godine mlađa. Ne bih mijenjala svoju profesiju ni
za što, iako je moj otac priželjkivao pravnicu ili ekonomisticu.
Što sam starija i zrelija, sve više uživam u radu sa svojim
učenicima.
Rad s učenicima
Do sad je, kaže, radila u svim oblicima rada u školi:
neposrednoj nastavi, dopunskoj i dodatnoj
nastavi te svim izvannastavnim
aktivnostima.
– U poučavanju koristim suvremene izvore znanja te primjenjujem
suvremene oblike i metode rada. Primjenjujem skupinski rad,
projektnu, terensku i izvanučioničku nastavu, koristim
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju.
Osobitu pozornost pridaje projektnoj nastavi.
– Primjenjujem unutarpredmetne korelacije te korelacije s drugim
nastavnim predmetima, potičem kreativnost u radu s učenicima.
Učenici pod mojim mentorstvom sudjeluju u mnogim razrednim,
školskim, ali i europskim projektima koje prezentiramo javnosti
uz blagdane, priredbe ili obilježavanje nekog posebnog dana –
rekla je.
Projektna nastava učenicima znatno olakšava shvaćanje međusobne
povezanosti nastavnih predmeta te njihovu primjenu u različitim
područjima života i rada, smatra ova učiteljica.
– Individualiziram rad za svakog učenika, a nastavu postavljam
problemski. Primjenjujem dramske metode i dramske improvizacije u
nastavi hrvatskoga jezika. Cilj mi je da učenici primijene
stečena znanja u svakodnevnom životu.
Veliku pozornost, kako je istaknula, pridaje projektima vezenim
uz poticanje čitanja (projekt Čitajući putujem,
putujući čitam), baštinu (projekt Baš baština)
te očuvanje jezične, osobito kajkavske
baštine vidovečkog kraja, ali i nadarenima
jer smatra da se ‘njima premalo bavimo’.
– Radim s nadarenim učenicima svake subote prije podne od samog
početka osnivanja Centra izvrsnosti za hrvatski
jezik Varaždinske županije. Interpretiramo književna
djela, raspravljamo, glumimo, čitamo, govorimo, gledamo filmove i
raspravljamo o ostalim medijskim sadržajima.
Četiri godine je sudjelovala u radu Škole stvaralaštva
‘Novigradsko proljeće’ gdje jeu različitim radionicama učila
kako raditi s nadarenim učenicima.
– Petnaest godina vodila sam školski list Budilicu koji je niz
godina proglašavan najboljim školskim listom u županiji, a više
smo puta bili i na državnoj smotri Lidrano. Moji su učenici vrlo
uspješni i u snimanju i montiranju radijskih emisija, pisanju
samostalnih novinarskih i literarnih ostvaraja, preradama
književnih djela na kajkavski, dramskim improvizacijama itd.
Nasmijani i zadovoljni učenici njezina su motivacija
U radu još nije posustala, a kaže da je najviše motiviraju
nasmijani i zadovoljni učenici, kolege i roditelji.
– Motiviraju me i najmanji pomaci koji ozare učenikova
lica, volim onaj njihov ponos kad u nečemu zablistaju i budu
izvrsni. Volim kad me učenici nakon osnovne škole pozdrave na
ulici, popričaju s veseljem, kad me posjete u školi, i to ne samo
oni dobri, već i oni nešto slabiji, kad mi se pohvale odličnim
rezultatima na inicijalnim testovima. Naravno, motiviraju me i
njihovi životni uspjesi.
Nagrada Ministarstva stigla je ‘baš u pravom trenutku’.
– Nagrade nisu najvažnije, ali su važne. Ova nagrada stigla je
baš u pravom trenutku, kao kruna mojeg skoro tridesetogodišnjeg
rada u razredu. Ponosna sam što sam dobitnica ove prestižne
nagrade koja svjedoči da se trud i savjestan rad uvijek isplate.
Sretna sam što je moj odgojno-obrazovni rad valoriziran kao
izvrstan. Velik je to poticaj i priznanje za daljnji rad!
U obrazovnom sustavu ima mjesta za napredak
Današnju situaciju u obrazovnom sustavu Hrvatske komentirala je
ovako:
– Rforma školstva je nužna i zahtijeva veliku odgovornost svih
sudionika. ‘Škola za život’ dala je učiteljima određenu slobodu u
kreiranju nastave, no podrazumijeva daleko više pripremanja,
istraživanja, osmišljavanja, online edukacija, a traži
kreativnog, motiviranog i inovativnog učitelja.
Kod učenika, dodaje Biškup, treba daleko više razvijati kritičko
mišljenje i argumentaciju, pridavati veliku važnost
intelektualnom radu: čitanju, vježbanju, učenju, pamćenju.
– Veliki problem kod nas je što učenici uče za ocjenu, ne
posjeduju trajno znanje jer ocjena je mjerilo svega i bez
odličnih ocjena nema upisa u srednje škole i na fakultete. Vani
to nije tako, ocjene nisu bitne za napredak u sustavu, a i gotovo
je nemoguće biti izvrstan u svim predmetima. Vani se cijeni
znanje prije svega, a kod nas izokrenuti sustav vrijednosti često
demotivira učenike.
Nada se da će reforma riješiti probleme u velikoj razlici u
opremljenosti hrvatskih škola, a što se tiče uporabe digitalnih
nastavnih materijala, mišljenja je da treba biti oprezan.
– Istraživanja govore o negativnom utjecaju pretjeranog
korištenja zaslona na pamćenje, grafomotoriku, vid i kogniciju. O
tome je na predavanju u Zagrebu govorio i ugledni njemački
neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer,
autor knjige Digitalna demencija. Tek smo na početku i nadam
se da će doći do važnih pomaka jer mjesta za napredak uvijek ima
– kazala je zaključno.