Vjerojatno je bar pola svjetske populacije probalo marihuanu bar jednom u životu. Sve više ljudi svakodnevno ‘pali’ pa je važno sjetiti se za koliko je fatalnih predoziranja trava kriva: nijedno!
Bar je tako prema podacima američkog Centa za kontrolu i prevenciju bolesti koji prikuplja podatke i o nizu drugih, zakonitih i nedopuštenih tvari, te Upravi za primjenu lijekova.
Za usporedbu, opioidi, koji uključuju lijekove protiv bolova i heroin, ubili su više od 28.000 Amerikanaca u 2014. godini. Gotovo 88.000 ljudi umire od uzroka vezanih uz alkohol svake godine, što alkohol čini četvrtim vodećim uzročnikom smrti samo u SAD-u. Kad pričamo o smrtnonosnoj dozi marihuane, prilično ju je nemoguće uzeti.
‘Čak i aspirin vas može ubiti ako ga uzmete previše, ali smrtonosna doza marihuane zahtijevala bi unos oko 680 kilograma u petnaest minuta – što je fizički nemoguće za bilo kojeg čovjeka, pa čak i Snoop Dogga’, napisao je David Schmader u svojoj knjizi ‘Weed: The User’s Guide’.
Jedan od razloga zašto je to nemoguće je način na koji naš mozak funkcionira. Kada korisnik unese marihuanu u svoj organizam, kemikalije u biljci idu od živčanog sustava do mozga i pričvrste se na molekule nazvane kanabinoidni receptori. Te male stanice utječu na zadovoljstvo, pamćenje, koordinaciju i spoznaje, među ostalim funkcijama, zbog čega marihuana utječe na razmišljanje i ponašanje.
Kanabinoidni receptori nisu pronađeni u područjima mozga koji kontroliraju disanje. Dakle, ‘ne dolazi do smrtonosnih predoziranja kanabisom i kanabinoidima’, stoji u objašnjenju američkog National Cancer Institute.
Međutim, marihuana nije bezopasna. Psihoaktivni sastojak tetrahidrokanabinol ili THC, snažan je opijat. Kad su vam tjelesne sposobnosti i prosudbe smanjene, možete se dovesti u opasne situacije.
