Svi su s vremena na vrijeme nervozni ili tjeskobni – prije javnog govora ili kad prolazimo kroz financijske teškoće ili teške periodne u životu. Ipak, za neke ljude tjeskoba postaje toliko česta ili toliko snažna da počinje preuzimati njihove živote.
Kako možete znati je li vaša svakodnevna anksioznost prešla u poremećaj? Nije lako. Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima – kao što su napadi panike, fobija i socijalna anksioznost – a razlika između službene dijagnoze i ‘normalne’ tjeskobe nije uvijek jasna.
1. Pretjerana zabrinutost
Simptomi najraširenijeg tipa anksioznosti, generalizirananog anksioznog poremećaja, jest pretjerana zabrinutost o svakodnevnim stvarima, velikim i malim. Ali što znači “pretjerana”? U slučaju GAD-a, to znači uporne i dugotrajne anksiozne misli većinu dana u tjednu. Isto tako, tjeskoba je toliko jaka da ometa svakodnevni život i da ga prate zamjetljivi simptomi, poput umora.
2. Iracionalni strahovi
Neke tjeskobe povezane su s određenim situacijama ili stvarima poput letenja, životinja ili gužva. Ako strah postane neodoljiv, razoran i nije potkrepljen u stvranom riziku, to je znak fobije, tipa anksioznog poremećaja.
3. Napetost mišića
Neprekidna napetost mišića – bilo da se radi o stezanju čeljusti ili savijanja mišića tijela – često prati poremećaje anksioznosti. Ovaj simptom može biti tako uporan da ga ljudi, koji dugo žive s njim, mogu prestati primjećivati nakon nekog vremena.
4. Kronične probavne smetnje
Anksioznost počinje u umu, ali se često manifestira u tijelu kroz fizičke simptome, poput kroničnih probavnih problema. Sindrom iritabilnog crijeva, stanje koje karakterizira bol u trbuhu, grčenje, nadutost, plin, zatvor ili proljev, u osnovi je anksioznost probavnog trakta.
5. Jaka trema zbog javnog govora
Većina ljudi osjeti leptiriće prije obraćanja grupi ljudi ili kad su na neki drugi način u središtu pozornosti. Ali ako je strah toliko snažan da ga nikakav treninga ili praksa ne ublažuju, ili ako provodite dosta vremena razmišljanja i brinući o tome, možda imate oblik socijalnog anksioznog poremećaja (također poznat kao socijalna fobija).
6. Panika
Napad panike može biti zastrašujuć: iznenadni osjećaj straha i bespomoćnosti koji može potrajati nekoliko minuta, praćen zastrašujućim tjelesnim simptomima kao što su problemi s disanjem, ubrzani otkucaji srca, trnci, znojenje, slabost ili vrtoglavica, bol u prsima, bol u trbuhu i osjećaj vrućine ili hladnoće.
Nemaju svi koji se suoče s napadajima panike anksiozni poremećaj, ali ljudi koji ih često doživljavaju, mopžda imaju panični poremećaj. Osobe s paničnim poremećajem žive u strahu kada, gdje i zašto bi se njihov sljedeći napad mogao dogoditi.
7. Ponovno proživljavanje traume u sjećanju
Preusmjeravanje uznemirujućeg ili traumatičnog događaja – nasilje, iznenadna smrt voljene osobe – znak je posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), koji dijeli neke značajke anksioznih poremećaja. (Do vrlo nedavno, zapravo, PTSP se smatrao tipom poremećaja anksioznosti).
Ali flashback ili ponovno proživljavanje traume u sjećanju, mogu se događati u kombinaciji s drugim tipovima anksioznosti. Neka istraživanja, uključujući studiju iz 2006. objavljenu u časopisu Journal of Anxiety Disorders, sugeriraju da ljudi s društvenom anksioznošću imaju retrospektive iskustva slična PTSP-u, koja možda nisu očito traumatični, poput javnog ismijavanja.
Ako redovito doživljavate bilo koji od sljedećih simptoma, preporučujemo da razgovarate sa svojim liječnikom.