Postoje klasične slane otopine morske vode, zatim izotonične, koje su manje slane i hipertonične, koje su vrlo slane
S proljećem su stigle i alergije na pelud. Magistra
farmacije Nikolina Skorupan za RTS objasnila
je kako zaustaviti uporne alergije i koje sprejeve za nos treba
koristiti te kakvo je njihovo djelovanje, piše
Net.hr
Postoje klasične slane otopine morske vode, zatim izotonične,
koje su manje slane i hipertonične, koje su vrlo slane.
“Moraju se koristiti svaki put kada smo izloženi većoj količini
alergena. Dakle, ako smo alergični na pelud i izađemo van na neku
livadu, treba odmah dobro isprati sluznicu nosa čim se vratimo
doma, ali to ispiranje ne znači da sprej trebamo jednom
uštrcati u nos, nego ga treba primijeniti više puta, kako bismo
dobro oprali sluznicu”, pojasnila je magistra farmacije.
Dodala je da kao što imamo antihistaminike u tabletama, tako
imamo i antihistaminike u obliku sprejeva i oni su
odličan izbor kada su simptomi u nosu izraženi, počinju vrlo brzo
djelovati, u roku od desetak minuta, praktično nemaju nuspojava.
Njih bi trebalo koristiti dva puta dnevno.
Skorupan je rekla da postoji i treća skupina sprejeva za nos,
odnosno ono za što smo kao djeca mislili da su kapi za nos koje
služe za odčepljivanje nosa i mogu se koristiti samo nekoliko
dana, ali ne za probleme uzrokovane alergijom na pelud
zato što ti simptomi traju tjednima. Kod težih alergijskih
reakcija potrebno je koristiti kortikosteroidne sprejeve za nos,
ali samo prema preporuci liječnika.
“Kod problema alergija donjih dišnih putova mogu se koristiti
kortikosteroidne pumpice za smanjenje upalne reakcije, ali
postoje i bronhodilatatorske pumpice, odnosno sredstva koja samo
šire dišne putove. I jedno i drugo mora propisati liječnik”,
istaknula je stručnjakinja.
“Mi ne izdajemo kortikosteroidne pumpice, kao ni ove
bronhodilatatorske bez recepta, ali ako se osoba guši pred nama,
a znamo da je alergična, naravno da ćemo joj pomoći. Ako se osoba
s alergijskim rinitisom žali na simptome kašlja ili otežano
disanje, to je razlog da se posjeti liječnik, kako bi se utvrdilo
boluje li ta osoba od astme, zato što 40 posto osoba s
alergijskim rinitisom ima i astmu, neki to i ne znaju”, pojasnila
je magistra farmacije.
“Za svaku drugu osobu koja uđe u našu ljekarnu može se očekivati
da ima astmu. U nekim slučajevima alergijski rinitis može biti
popraćen i suženjem dišnih putova, da pacijent nema astmu i tada
će liječnik odlučiti dati pumpicu za proširenje dišnih
puteva, ali ako utvrdi da je astma prisutna, onda gotovo u sto
posto slučajeva ide kortikosteroid s bronhodilatatorima”, rekla
je Skorupan.