Mnogima razmišljanje o financijama, računima, štednji… zadaje veliku glavobolju, no kako se nebi našli u velikim teškoćama potrebno je svakih nekoliko mjeseci provjeriti kakvo je financijsko stanje. A postoji i nekoliko jednostavnih načina da otkrijete kako ‘stojite’ po tome pitanju, piše Time.
Fond za hitne situacije
Važno je staviti dovoljno novca ‘sa strane’ za slučaj gubitka posla ili iznenadnog velikog troška kako ne biste trebali posezati u štednju poput one za dane u mirovini. Za takve hitne situacije preporuča se štednja u prihvatljivim iznosima u razdoblju od tri do šest mjeseci. Može se produljiti i na devet mjeseci ako su vam iznosi prihoda neravnomjerni.
Štednja za mirovinu
Za one koji su blizu odlaska u mirovinu najbolje mogu procijeniti u kakvom su financijskom stanju uspoređujući trenutačnu uštedu i buduće potrebe. Prema nekim proračunima, da biste zadržali sadašnji standard života nakon odlaska u mirovinu, bit će vam potrebno 70 posto onoga što sada godišnje uprihođujete. Ujedno ako planirate raniji odlazak u mirovinu morate štedjeti veće iznose. Stoga mlađi ljudi i oni koji tek počinju raditi lakše mogu do cilja – a to je uštedjeti 10 posto onoga što godišnje zarađujete ako imate 25 godina, odnosno 20 posto onoga ako imate 35 godina. I tako sve do odlaska u mirovinu.
Ulaganja
Lako je odlučiti koliko ćete izdvajati za mirovinsku štednju, no odluka nije jednostavna kad je riječ u što uložiti ušteđeno. Dvojite li između dionica i obveznica, neki savjetuju kako biste trebali pokušati sljedećom formulom: Od brojke 100 oduzmite broj svojih godina. Iznos koji ste dobili je postotak koji biste trebali uložiti u dionice. Ali obavezno obratite pozornost na troškove života jer iznosi koji su vam potrebni za to jednako su važni kao i oni koje biste izdvojili za ulaganja.
Ljudi uglavnom, kad razmišljaju o osiguranju, pomisle na auto, kuću, zdravlje. No, stručnjaci tvrde kako to nije dovoljno te da treba ozbiljno razmišljati o životnom te invalidskom osiguranju. Sve ovisi o vašim prihodima, a životno osiguranje je povoljnije kad ste mlađi.
Dugovi
Dug ne mora nužno biti loša stvar – ovisno o tome kome dugujete. Postoji dobar i loš dug. No, ono od čega svakako treba nastojati ‘pobjeći’ jesu brzi krediti i minusi na kreditnim karticama. Važno je da vaši dugovi ne prelaze 36 posto vaših godišnjih primanja, naravno uvjek je bolje da je taj postotak što manji.
Troškovi stanovanja
Uvriježeno je mišljenje da samo 25 do 30 posto prihoda treba trošiti za stanovanje, uključujući i komunalije, poreze i druge troškove. Međutim, ovo pravilo se može ‘prekršiti’ ako se štedi na druge načine. Tako se neki primjerice odriču automobila i koriste javni prijevoz.
