U vrijeme kada iščekujemo prve plodove jagoda, trešanja, ali i berbu graška, boba, špinata, raznih salata, na izbor imamo samoniklo jestivo bilje koje će nam poslužiti u ublažavanju simptoma proljetnog umora. Sa prvim proljetnim danima naš organizam se mora brzo prilagoditi na promjene koje se dešavaju u prirodi kao što su porast temperature zraka i veća izloženost sunčevoj svijetlosti.
Zbog ograničenog izbora svježeg voća i povrća tijekom zimskog perioda, našem organizmu nedostaje vitamina i minerala koji su najbolji saveznici u borbi protiv proljetog umora. Budući da je idealno vrijeme za berbu koprive i maslačka, odlučila sam podijeliti s vama recept za sok od koprive i sirup od maslačka koji redovito pripremam u ovo doba godine.
Imam sreće jer u berbu maslačka i koprive ne moram ići dalje od vlastitog vrta na kojem sam sigurna da nema opasnosti od onečišćenja.
Za početak nekoliko napomena, posebno onima koji su početnici u skupljanju samoniklog bilja. Nikad ne berite više bilja nego što vam je zaista potrebno, jer biljni inventar nije neiscrpan i morate voditi brigu o narednim godinama. Ne berite biljke koje ne poznajete dobro, jer među njima ima i opasnih i otrovnih. Prilikom ubiranja cvjetova maslačaka i mladih vrhova koprive gotovo da nema mogućnosti da vam se potkrade neka otrovna biljčica, ali zbog ne tako davnih nesretnih slučajeva sa smrtnim ishodom zbog zamjene medvjeđeg luka i mrazovca potreban je dodatan oprez. Samoniklo bilje raste po livadama, travnjacima, poljima i uz puteve, pa birajte lokacije za koje ste sigurni da nema opasnosti od onečišćenja ostacima sredstava za zaštitu bilja i teškim metalima.
Kopriva je obrasla dlakama tzv. žaokama, pa je potreban oprez prilikom berbe.
Iz roda Urtica (kopriva) kod nas su rasprostranjene dvije vrste, a to su Urtica dioica (velika kopriva, žara) i Urtica urens (mala kopriva, ožegavica). Velika kopriva je višegodišnja zeljasta biljka čija stabljika može dosegnuti visinu do 3 m, dok je mala kopriva jednogodišnja biljka nižeg rasta (do 60 cm). U prehrani i fitoterapiji koriste se obje vrste.
Beru se mladi vrhovi kopriva sa 4-6 listova brojeći od vrha.
Za pripremu soka od koprive potrebni su vam sljedeći sastojci:
30 vrhova mladih kopriva
2 L vode
500 grama šećera
3 naranče
3 limuna
limunska kiselina po potrebi
Operite listove koprive, a naranče i limun narežite na kriške. Ukoliko nemate na raspolaganju agrume iz ekološkog uzgoja, nemojte koristiti koru plodova. Šećer otopite u vodi, a zatim potopite koprive i narezane agrume na 24 h. Povremeno možete promiješati, a na kraju dobro iscjedite sadržaj i dodajte limunsku kiselinu prema vlastitom ukusu. Sok se najbolje čuva u staklenim bocama u frižideru. Okusom podsjeća na sok od bazge, a prema navedenom receptu je nešto rijeđi od klasičnih sirupa.
Cvjetovi maslačka koriste se i za pripremu pripravaka 506 koji se primjenjuje u biodinamičkoj poljoprivredi.
Maslačak je odavno poznat kao ljekovita i jestiva biljka. Raste na livadama i travnjacima, a vrlo lako ga možete pronaći uz okućnice i vrtove. U rano proljeće beru se listovi maslačka koji se mogu pripremiti na salatu sa kuhanim krumpirom i bučinim uljem.
A za pripremu sirupa od maslačka potrebni su vam sljedeći sastojci:
400 cvjetova maslačka
2 litre vode
2 kg šećera
iscijeđen sok od 2 limuna
Cvjetovi se beru po suhom i sunčanom vremenu kada su potpuno otvoreni. Oprani cvjetovi se kratko prokuhaju i ostave stajati 24 h. Nakon toga sadržaj se dobro iscjedi i dodaje se sok od limuna i šećer. Sve zajedno kuha se na laganoj vatri do željene gustoće i čuva se u staklenkama kroz dulje vrijeme.
Uzgoj začinskog i aromatičnog bilja omogućuje nam užitak u mirisima i aromama gotovo cijelu godinu.
Naravno, postoje različiti načini pripreme hrane i vrlo lako možemo uklopiti namirnice poput koprive i maslačka u svakodnevnu prehranu. Ja ću dodatno oplemeniti sok od koprive i sirup od maslačka sa matičnjakom i mentom koji mi rastu u posudi na balkonu.
Nadam se da ćete isprobati neki od recepata, a slobodno podijelite svoj omiljeni recept na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica 🙂
