Izgorjela je u požaru 1648. godine.
21.9.1991. Zbog pregovora koji su vođeni o predaji komande 32. korpusa Jugoslavenske armije i vojarne “Kalnički partizani” u Varaždinu nije dolazilo do oružanih borbi. Odredi narodne zaštite, policajci i pripadnici Zbora narodne garde držali su u obruču Jugoslavensku armiju u vojarni “Kalnički partizani” i komandu garnizona. Neprijatelju je postavljen ultimatum: ukoliko se ne predaju – u nedjelju ujutro 22. rujna, počet će opći napad do uništenja komande i vojarne.
21. i 22.9.1905. U Biškupcu i u natkritom prostoru dvorišta Patačićeve palače na Kapucinskom trgu u Varaždinu održana je 21. i 22. rujna 1905. godine velika izložba stoke koju je otvorio hrvatski ban grof Teodor Pejačević. Na biškupečkom sajmištu izloženo je 360 konja, a na Kapucinskom trgu oko 400 goveda i svinja uzgajivača iz varaždinskog kraja. Najuspješnijim izlagačima dodijeljene su nagrade, najveće priznanje – kolajnu i «priznanicu» primio je varaždinski veleposjednik Antun Kusi – čija je tri rasna bika Vlada odmah otkupila – te uzgajivači Marija Pongračić i Vjekoslav Lajtner. Novčane nagrade primilo je osam izlagača.
21.9.1888. U Varaždinu je u 70. godini umro Ivan Hortig, pekarski majstor, dugogodišnji gradski zastupnik. Kao ugledan građanin bio je zapovjednik Građanske čete – «purgara» – koju dužnost je obavljao punih 25 godina. Za uspješno zapovjedanje Građanskom četom kralj Franjo Josip Prvi dodijelio mu je naslov «major». Ivan Hortig bio je poznat po svojoj gostoljubivosti koja ga je pod starost dovela do osiromašenja.
21.9.1637. Gimnazija u Varaždinu počela je raditi u novom prostoru, drvenoj kući koju je za školu darovao grof Gašpar Drašković. Varaždinsku su gimnaziju 1636. godine utemeljili isusovci koji su došli u grad radi suzbijanja protenstatizma. Prvih godina gimnaziju je pohađalo oko 250 učenika. Drvena gimnazijska kuća izgorjela je u požaru 1648. godine pa je na njenom mjestu sagrađena zidana jednokatnica. Danas se u toj zgradi nalaze uredi Varaždinske biskupije.
