Fani Solomun stoji iza umjetničke organizacije Favela - razgovarali smo o jučer, danas i sutra.
Fani Solomun, osnivačica i umjetnička direktorica Favele, kantautorica, poduzetnica. Logopedica. To posljednje je možda i (naj)manje bitno jer završeni magisterij je jedno, a posao koji radimo drugo.
Ovo je priča o nastanku o umjetničke organizacije Favela – tko stoji iza svega, koji su ciljevi, kako su do sada obogatili varaždinski umjetnički krug te zašto je bitno biti kulturan. A to ne znači svako jutro pozdraviti susjede i okrenuti na Treći program Hrvatskog radija.
– Službeno, Favela je umjetnička organizacija koja djeluje u području glazbe, kazališta i izvedbenih umjetnosti, ali ta definicija mi uvijek zvuči robotski i neopipljivo. Favela su prije svega ljudi koji žive (za) umjetnost i kulturu, koji su entuzijastični da se u tim područjima ponude novi kvalitetni programi i dogode promjene, prvo lokalno pa onda i šire. Favela je dom svim našim prošlim, aktualnim i budućim projektima. Kad kažem prošlim, sretna sam što nijedan nije potpuno arhiviran, svaki smo dosad ili nastavili ili transformirali u nešto bolje – uvodno nam govori Solomun te dodaje:
– Osnivanje umjetničke organizacije je došlo kao logičan korak, između ostalog kako bismo se mogli prijaviti za sufinanciranja programa i projekata. Možda je ironično da se taj legalni dom zove Favela, ali taj smo naziv zapravo uzele pročitavši je Favela naziv za cvijet koji raste na neplodnom tlu i poistovjetile to s kulturom i umjetnošću u Hrvatskoj.
Tko to ‘mi’?
– Glumica i dramaturginja Hana Kunić i ja smo suosnivačice, ja sam uz to i umjetnička direktorica. U Faveli smo se prirodno podijelile – Hana se bavi književnošću i kazalištem, dok sam se ja usmjerila na glazbene projekte i sav administrativni dio. Naravno, ima i projekata koji obuhvaćaju sve to pa smo na njima zajedno. Dobar primjer je kazališno-glazbena predstava ‘5% oceana’ koju smo, zajedno s prijateljima i suradnicima, napravile prema Haninoj prvoj zbirci poezije ‘Rika’.
Bonn voyage
A tko je Fani Solomun, osim što je magistra logopedije?
– Hvala ti što me podsjećaš da sam magistra logopedije jer bi sama zadnje to spomenula u predstavljanju. Iako, mindset Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta uvijek je aktivan kad razvijamo nove ideje, pogotovo kad se govori o inkluziji ili dostupnosti sadržaja. Na učilištu EU projekti završila sam edukaciju za voditeljicu EU projekata, a prošle sam godine na VERN-u stekla mikro kvalifikaciju Internetski marketing i brendiranje.
Dosta često izbivaš iz Hrvatske. Sada si opet negdje ‘vani’?
– Trenutno sam mjesec dana ‘na zadatku’ u European Music Councilu sa sjedištem u Bonnu, posvećena promicanju i razvoju svih vrsta glazbe u Europi. Organizacija broji mnoge članove diljem Europe, primjerice, u Hrvatskoj je to UNISON, krovni savez glazbenih udruga koji preuzima funkciju Instituta hrvatske glazbe. Ja sam u Bonn došla prije godinu dana na pripravništvo, kako bih radila na pripremi i provedbi godišnje konferencije European Forum on Music koja se održala u House of Music u Budimpešti. Za EMC sam u međuvremenu počela raditi online na projektima, a ponekad im se pridružim i uživo. Kad nije u Bonnu, Fani je i glazbenica koja čeka da se vrati kući i otrči u studio snimiti svoj novi singl.
Prvo, ali nadamo se ne i posljednje
Već si spomenula ‘5% oceana’. Je li onda s tim projektom sve počelo?
– 5% oceana prvi je autorski projekt Hane, mene i prije svega naših prijatelja Varaždinaca, ujedno glazbenika i umjetnika iz drugih područja. Uvrstili smo predstavu pod Favelinu, no zapravo je nastala 2018., prije osnivanja Favele. Prvi projekt Favele zapravo je ‘Gospodin Glas traži spas’, kazališna lutkarska predstava za djecu koja se bavi važnom problematikom u dječjoj dobi, poremećajem glasa. Hana je autorica teksta, a ja glazbe. Na sceni su Hana i dvoje kolega glumaca. Jako smo se zabavile u tom procesu, pogotovo u studiju snimajući pjesme za predstavu. U međuvremenu smo se prirodno podijelile svaka na svoje umjetničko područje – objašnjava Solomun.
Postoje projekti koje su Varaždinke i Varaždinci mogli posjetiti ove godine. Koji bi istaknula?
– Projekt koji bih istaknula kao najnoviji, a sigurno i najobuhvatniji dosad je WMN Amplified. Tim projektom htjeli smo, prije svega, predstaviti domaćoj publici neke od talentiranih i zanimljivih regionalnih kantautorica, kao što su Dina Jashari iz Sjeverne Makedonije ili Tam iz Srbije. Htjeli smo kroz radionice i razgovore pružiti mladim glazbenicama povećanje profesionalnih kapaciteta te im omogućiti umrežavanje s profesionalkama u kulturi iz regije Alpe-Jadran. Jako me veseli vidjeti da su se neke od sudionica povezale i planiraju provesti zajedničke projekte. Za dalje, ne mogu ništa konkretno najaviti prije ‘zelenog svjetla’, ali planiramo da prvo izdanje WMN Amplifieda ne bude i zadnje…
Kako se Favela financira i koji su izvori sredstava?
Redovito pratimo javne pozive, natječaje, kako na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i na međunarodnoj. Naravno, tu su i vlastita sredstva – prihodi i donacije.
Tko svira na varaždinskim krovovima?
Balkoncerti su nešto s čime se počelo ove godine – možeš reći kako su koncipirani, hoće li biti samo i isključivo na balkonima, je li to rezervirano samo za varaždinske balkone te koji su prošli, a koji budući izvođači?
– Balkoncert je friški program koncerata koji se održava na jedinstvenim lokacijama u Varaždinu, kao što mu naziv govori, počeli smo s balkonima i terasama. Mislim da se nećemo zadržati samo njima, imamo jedno proširenje na umu u budućim izdanjima. Grad ima lokacije koje su prekrasne, a svakodnevno zatvorene za širu javnost. Stoga je Balkoncert zaista posebno iskustvo jer možete, osim u koncertu vašeg omiljenog izvođača, uživati i u novom prostoru – navodi Fani Solomun te nastavlja:
– Balkoncertom se potiče autorska glazba lokalnih i regionalnih umjetnika te se Varaždin dodatno afirmira kao UNESCO grad glazbe. Program smo otvorili koncertom Gine & The GeeGee’s (Gina je nekadašnja vokalistica Detoura), a nastavljamo ga koncertom Tibora koji je svima poznat kao vokal i autor grupe Silente, ali pravi bonvivani znaju da ima i sjajnu solo karijeru. Jako smo sretni, malo i iznenađeni, s mnogobrojnim prijavama za Balkoncerte, koje dolaze ne samo iz Varaždina i Međimurja, već i Zagreba, Slavonije, Slovenije… Balkoncert provodimo u suradnji s obrtom SP Global iz Varaždina, a projekt podupiru Grad Varaždin i Turistička zajednica Grada Varaždina.
Četiri tematske točke za ustoličenje ŠenoINe
Nedavno na Špancirfestu Favela je bila glavna i odgovorna za Šenoinu ulicu, često zapostavljenu na proteklim izdanjima, ili posve bezidejno uređenu. Reci nam što se sve odvijalo tijekom deset dana, kako si zadovoljna odazivom izlagača, komentarima špancirera. Hoće li se ŠenoINa ponoviti i sljedeće godine?
Jako sam zadovoljna programom, a prema komentarima koji nam još uvijek dolaze, zadovoljni su i posjetitelji i sudionici. U istom gradu imaš ljude koji dijele iste interese, ali ne znaju jedni za druge i aktivnosti u koje se mogu uključiti, bez obzira na iskustvo ili dob. ŠenoINa se pokazala kao jedna opuštena zona koja spaja zajednicu kroz izlagačke točke, igre, panel razgovore, radionice ili samo odmor na ležaljci i slušanje Varaždin Community Radija gdje su se vrlo ležerno predstavljali varaždinski glazbenici, umjetnici, inicijative, prilike za mlade i još mnogo toga – uvodno ističe Solomun i dodaje:
– Kratki opis sadržaja za one koji možda nisu bili ili podsjetnik za one druge, ove godine Ulica Augusta Šenoe na Špancirfestu je postala nova zona usredotočena na razvoj zajednice i održivost, s četiri tematske točke koje su oslikali umjetnici Smoki i Max Jurić (Lettering Daily). Produkciju programa potpisuje Favela, u suradnji s našom kolegicom, varaždinskom arhitekticom Almom Antončić.
– Točke su: Listening; gdje je premijerno emitirao Varaždin Community Radio. Zatim, Sustainably Handmade; mjesto s održivim proizvodima poput mikrozelenja i odjevnih predmeta od svile, izrađenih tehnikom eko-printa. U Readings sekciji smo ugostili nagrađivanog varaždinskog slikara Mihaela Bađuna i ilustratore sa svjetskim uspješnicama Smiljanu Čoh i Fabia Leone te prvi hrvatski održivi magazin Kako. Projects in Community – građanima su se kroz prezentacije i radionice predstavile lokalne udruge s ciljem očuvanja prirode i smanjenja otpada, poput Čistećih medvjedica, ustanove poput HZZ-a s ciljem obrazovanja i povećanja zaposlenja i slično.
– U ŠenoINoj smo organizirali i prezentaciju EU projekata iz programa Kreativna Europa kroz plesne nastupe i radionice house plesa kao i glazbene nastupe tria Coda, Voado i DJ OlyFant. Zajedno s Deskom Kreativne Europe koji djeluje pri Ministarstvu kulture i medija, organizirali smo predstavljanje programa Kreativna Europa i dijeljenje iskustva korisnika, pod nazivom ‘Creative Europe – what´s in for me?’ na kojem je sudjelovalo 30-ak međunarodnih umjetnika i voditelja kulturnih organizacija. Obzirom da mi je kao jednoj od prvih hrvatskih glazbenica odobren projekt u sklopu individualne mobilnosti Culture moves Europe, predstavila sam mogućnosti tog poziva koji je u to vrijeme bio aktualan. Ulica je dobila i jedinstvenu graffiti foto točku koju potpisuje umjetnik Smoki. Za to smo svakodnevno dobivali oduševljene komentare, pogotovo od Varaždinaca, jer je rad napokon pokrio onaj veliki strgani prozor, makar samo na deset dana festivala.
Dajte nam prostora!
Favela se čini kao spoj kulture, kazališta, glazbe, plesa, književnosti, mode, poduzetništva… čim se ti najviše voliš od toga baviti, a što ti je najmrže? Poznato je da si i glazbenica – kad će neki koncert, nove pjesme? Kako balansiraš između Favele i glazbene karijere ili smatraš da je to dovijeka povezano? Isprike na puno pitanja odjednom.
– Odgovaram na pitanja iz jednog sunčanog parkića u Kölnu, ali uskoro stižem kući i zaključavam se u sobu i studio kako bih završila vlastite pjesme. Nadolazeći nastup će biti najavljen kroz koji tjedan pa pratite moj profil jer mislim da ne smijem najaviti prije službene najave (smijeh). Uz slaganje sendviča s majonezom, najviše se volim baviti glazbenim projektima kroz Favelu. U to sam se u zadnje vrijeme i najviše ‘bacila’. Najmanje volim brojke, izvještaje i pressice jer za to moraš izvaditi glavu iz oblaka.
Što se tiče nekog rada u prostoru – organizacija je smještena u prostore P4. U Varaždinu uvijek govorimo da fali prostora za kulturu i srodne događaje – je li to već postao mit koji se stalno ponavlja? Za događaje koje organizirate – nalazite li uvijek primjeren prostor (kao npr. Balkoncerti)?
– Nisam baš upućena u situaciju s prostorima u Varaždinu koji bi se mogli prenamijeniti, koji su prazni i slično. No, ono što bih voljela je dobar klub. Primjerice, da se WMN Amplified koncertni line-up morao održati unutra zbog lošeg vremena, ne znam gdje bi to bilo. Također, nedostaje funkcionalno, uredno mjesto za glazbene probe koje će poticati mlade glazbenike da bruse zanat, stvaraju bendove. Iz iskustva znam da nije lako biti student i plaćati prostor za probu po satu koji jedva da ima grijanje i WC.
Vuci, potegni
Tko spada sve u Favela prijatelje? Naime, po nedavnoj objavi vidimo velik broj ljudi koji su već bili dio Favele, u organizacijskom ili barem umjetničko-poslovnom smislu. Točnije – po kojem ključu privlačiš i uključuješ u suradnju umjetnike i ostale dionike iz područja kulture?
– Počelo je tako da su nam se mladi sami javljali sa željom da se uključe u naše programe, od cvikanja karata i redarskih poslova, do fotkanja evenata. Došlo nam je prirodno stvoriti i program Favela volontira kroz koji smo, u međuvremenu, ponudili našim volonterima i volonterska iskustva u Helsingoru u Danskoj na njihovom festivalu Passage. Za to su nam, naravno, najveći redovi jer se svi vrate doma puni dojmova i dobrih priča. Surađivati volim najviše s onima koji, osim što dijele slične interese kao ja, imaju dobar pregled situacije i brzo rješavaju izazove, kojima ne treba stalno eksplicitno zadati zadatak.
Koji su najveći izazovi s kojima se suočavaš u vođenju organizacije u lokalnoj sredini? Kako mjerite uspjeh svojih programa i aktivnosti? Postoje li planovi za proširenje rada ili suradnju s drugim organizacijama? Znam da je opet nekoliko pitanja u jednom, ali stani kad misliš da je dovoljno.
– Moraš vući ljude za rukav, biti jako uporan i repetitivan s najavom svojih programa. Nije dovoljno raditi to samo online. Često čujemo kako fali sadržaja, ali malo tko bi sudjelovao ako nije nešto provjereno dobro ili već uhodano. Razumijem ja obje strane, i organizatora i posjetitelja. Puno sam se puta kao posjetiteljica opekla i više ne pojavila, a s organizacijske je strane često teško uopće dobiti ljude, a kamoli vratiti povjerenje. No, ne mislim da je sve crno, rađa se puno novih ideja i provode se u djelo, kako od pojedinaca umjetnika, tako od organizacija.
Favela bi voljela s vremenom i decentralizirati kulturna događanja, ali zasad ima još prostora za rad u centralnom dijelu.
Mjerenje uspjeha organizacije – ovo mi vraća traumu na kolegij statistike. Unaprijed definiramo jasne ciljeve programa ili projekta te očekivane ishode. Nismo mi otpočetka bili tako pametni i sistematični, već nas je pisanje prijava za sufinanciranje programa često natjeralo na to, a pokazalo se jako korisnim. Pokazatelji uspjeha su nam, naravno i kvantitativni, poput broja sudionika na događanju, porast broja volontera ili kako ih iz fore zovemo Favolonteri. Također, posebno nam znače i kvalitativni pokazatelji poput zadovoljstva korisnika koje nam izraze kroz razgovor ili kroz ankete. Zvučim kao teleoperater pa stajem. Ukratko, veliko hvala svima koji ne ignoriraju našu molbu za feedbackom, zakon ste.
