Direktorica Parkova, Jelena Sekelj, predstavila je varaždinski interdisciplinarni model rješavanja kompleksnog problema kao primjer dobre prakse.
Sušenje tuja na varaždinskom Gradskom groblju predstavlja dugogodišnji problem. Održivost zelenih površina i na drugim europskim grobljima, poput varaždinskog, postaje sve važniji izazov u kontekstu klimatskih promjena. Na nedavno održanoj konferenciji Udruge znamenitih groblja Europe, direktorica Parkova, Jelena Sekelj, predstavila je varaždinski interdisciplinarni model rješavanja ovog kompleksnog problema kao primjer dobre prakse.
Problemi s tujama traju već godinama
Prva detaljnija analiza zdravstvenog stanja biljaka na varaždinskom groblju provedena je 2004. godine od strane stručnjaka Šumarskog instituta. U toj analizi su identificirani brojni čimbenici koji su utjecali na zdravstveno stanje tuja. Dio tuja je dostigao kraj svog životnog vijeka. Sadnice su bile loše kvalitete, a prostor za rast korijena tuje, posebno na grobovima, je ograničen. Uočeni su štetnici, kao što su tujin potkornjak i štitaste uši, koji su prijetili širenjem i na zdrave tuje.
Nova studija iz 2018. godine potvrdila je zabrinjavajuće stanje tuja te je ukazala na značajnu ulogu klimatskih promjena u pogoršanju ovog problema. Visoke ljetne temperature i dugotrajne suše oslabile su otpornost tuja čineći ih podložnijima napadu štetnika, posebice tujinog krasnika i tujinog potkornjaka. Jedina učinkovita mjera suzbijanja ovih štetnika je mehaničko uklanjanje zaraženih dijelova biljke i cijelih biljaka. Istaknuta je i potreba za sadnjom otpornijih vrsta koje će se bolje prilagoditi promijenjenim klimatskim uvjetima, što znači da se više ne preporučuje ova vrsta tuje.
Hallerovim tujama klima više ne odgovara
Klimatske promjene, koje posebno osjećamo posljednjih godina, predstavljaju sve veći izazov za održavanje zelenih površina u urbanim sredinama, a varaždinsko groblje nije iznimka. Tuje su se posljednjih godina pokazale posebno osjetljive na novonastale uvjete uzrokovane klimatskim promjenama. Suše se diljem Hrvatske, ne samo u Varaždinu. Dominacija tuja na našem groblju, iako je nekada bila ponos groblja, danas predstavlja značajan problem. Ova vrsta dolazi iz vlažnih i hladnijih područja sjeverozapadne Amerike, tj. iz područja velikih jezera sa sjevero-atlantskom vlažnom klimom. Kako se od početka 20.stoljeća do sada klima kod nas promijenila, ta tuja sve teže podnosi ekstremne vremenske uvjete, poput visokih temperatura i suša, koji su posljedica klimatskih promjena. Također, specifični stanišni uvjeti na groblju, koji se bitno razlikuju od prirodnog okruženja tuja, dodatno pogoršavaju njihovo zdravstveno stanje.
Traži se rješenje
„S ciljem sustavnog pristupa problemu sušenja tuja, na početku 2022. smo pokrenuli sveobuhvatnu analizu. Implementirali smo inovativni digitalni sustav za praćenje zdravstvenog stanja stabala, omogućivši preciznu procjenu stanja tuja. Nakon toga smo proveli detaljne analize tla, sustava navodnjavanja, korijenskog sustava i biljnih tkiva, kako bismo identificirali ključne uzroke problema. Uključivanjem multidisciplinarnog tima stručnjaka te organizacijom okruglog stola, osigurali smo sveobuhvatan pristup problemu i došli do znanstveno utemeljenih zaključaka,“ pojašnjava direktorica Sekelj.
Zaključno, sušenje tuja je rezultat kompleksne kombinacije različitih faktora. Bolesti i štetnici napadaju tuje jer su one oslabljene zbog klimatskih promjena i loših uvjeta staništa. Posebno je problematično izuzetno zbijeno tlo loše kvalitete, bez adekvatne količine humusa. Korijenje biljaka raste u teškim uvjetima oko grobova, grobnica i staza, a korijen koji apsorbira vodu i hranjiva smješten je na 2 do 15 cm ispod razine tla, što dodatno otežava situaciju. Širina rasprostiranja korijena je prosječno 40-50 cm, što je vrlo usko i pruža malu mogućnost upijanja vode i hranjiva. Nadgrobni spomenici i druge površine poput ploča ili grobnica upijaju toplinu tijekom dana (posebno oni napravljeni od materijala koji dobro zadržavaju toplinu, poput kamena ili betona). Nakon toga, te površine zrače toplinu u okolinu, što dodatno isušuje tlo i pogoršava uvjete za biljke poput tuja. Ovo stvara mikroklimatske uvjete u kojima biljke trpe dodatni toplinski stres. Tuje na groblju ne rastu u optimalnim uvjetima kao u prirodi ili parku. Također, sustav navodnjavanja nije uspostavljen na većem dijelu groblja, a sam kapacitet bunara nije bio dovoljan za optimalno navodnjavanje. Glavne preporuke stoga su bile optimizirati navodnjavanje, provesti revitalizaciju tla i saditi zamjenske vrste.
Inovativan pristup
Primjenom suvremenih metoda i znanstvenih principa, odlučno smo se posvetili rješavanju ovog složenog problema i osiguranju dugoročne održivosti zelenih površina na varaždinskom Gradskom groblju. Budući da je groblje veliki prostor, radi ekonomičnosti i efikasnosti prvo ćemo testirati različite mjere sanacije na manjim područjima kako bismo utvrdili koje rješenje daje najbolje rezultate u srednjem roku, uz minimalne troškove i tehničke poteškoće u izvedbi. Testirat će se različiti scenariji revitalizacije tla, radit ćemo inokuliranje tla pripravkom na bazi Trichoderma atrobrunneum, fitopatološki tretman grmova tuja mineralnim uljem i gljivom Beauveria bassiana te folijarni tretman poboljšivačima zdravstvenog stanja stabala. Sukladno preporukama stručnjaka testirat ćemo sadnice tuja iz različitih proizvodnja ali i sadnju novih vrstaJuniperus comunis „Hibernica“ i Chamaecyparis lawsoniana „Columnaris“. Cilj je utvrditi koja vrsta bolje podnosi stanišne uvjete na Gradskom groblju u Varaždinu u revitaliziranom tlu obogaćenom raznim biološkim komponentama i kako će se nove vrste uklopiti u sadašnju krajobraznu sliku groblja.
Dugoročni projekt koji će postaviti nove standarde u upravljanju povijesnim parkovima
Unapređenje stanja zelenila na groblju složen je i dugoročan proces koji zahtijeva strpljenje. Budući da se radi o živim organizmima koji se prilagođavaju novim uvjetima, do vidljivih rezultata neće doći brzo.
„Sistematskim pristupom uz pomoć stručnjaka radimo na očuvanju neprocjenjive baštine našega groblja. Pohvale Europskog vijeća za arborikulturu i podrška naših sugrađana potvrđuju da smo na pravom putu. Zajedno gradimo bolju budućnost za ovo jedinstveno mjesto.“ zaključuje Sekelj.
