Riječ je dvodnevnom gerontološko-gerijatrijski-javnozdravstvenom simpoziju s međunarodnim sudjelovanjem.
U Hotelu Trakošćan u petak je počeo dvodnevni gerontološko-gerijatrijski-javnozdravstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Zlatne godine”, čiji je cilj približiti i osvijestiti aspekte starenja, razgovarati o poboljšanju kvalitete života starijih osoba, odgovoriti na pitanje kakva je gerijatrijska zdravstvena skrb u Hrvatskoj i što donosi Rezolucija o položaju i pravima starijih osoba.
Organizatori simpozija su Opća bolnica Varaždin i Hrvatska udruga socijalnih gerontologa, a suorganizatori Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Hrvatski liječnički zbor – Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju, Sveučilište Sjever te Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin. Dok su pokrovitelji Ministarstvo zdravstva, Varaždinska županija i Općina Bednja.
Simpozij je namijenjen stručnjacima različitog stručnog profila u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe, a održava se povodom obilježavanja 1. listopada, Međunarodnog dana starijih osoba.
Cilj simpozija je približiti i osvijestiti aspekte starenja, razgovarati o poboljšanju kvalitete života starijih osoba, odgovoriti na pitanje kakva je gerijatrijska zdravstvena njega u Hrvatskoj te što donosi Rezolucija o položaju i pravima starijih osoba. Namijenjen je stručnjacima različitog stručnog profila u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe.
I ovoga je puta simpozij okupio eminentne stručnjake iz područja gerijatrije, gerontologije i javnog zdravstva, pružajući priliku za razmjenu znanja, iskustava i inovativnih pristupa u rješavanju izazova s kojima se suočavamo u ovom važnom području.
Ravnatelj OBV-a Damir Poljak istaknuo je da su starije osobe sa zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih i drugih aspekata, skupina koju treba poštivati i poboljšati kvalitetu njihovih života.
– Mi smo svi ovdje iz različitih profesija, ali imamo jedan zajednički cilj – donijeti dobre i kvalitetne zaključke da poboljšamo skrb o starijim osobama. Ono što je važno spomenuti, Varaždinska županija je jedna od prvih županija u Republici Hrvatskoj koja pokreće inicijativu Županija – prijatelj osoba starije životne dobi i to je jedan od razloga zašto smo i ove godine odlučili da u Trakošćanu održimo ovaj simpozij, da usmjerimo sve aktivnosti poboljšanja kvalitete osoba starije životne dobi. Vjerujem da će predavanja i rasprave doprinijeti daljnjem razvoju znanstvenih spoznaja i praksi koje će poboljšati kvalitetu života naših starijih sugrađana – naglasio je Poljak.
Na simpoziju sudjeluje i glavna sestra OBV Željka Gajski koja je također istaknula koliko je važno razgovarati, razmjenjivati iskustva i donositi zaključke o tome kako unaprijediti život i skrb o starijim osobama. Naglasila je da osobe starije životne dobi predstavljaju specifičnu, osjetljivu i ranjivu skupinu, te da ubrzani rast broja osoba starije dobi ukazuje i na značaj promicanja zdravlja i prevenciju bolesti tijekom cijelog života.
Anita Milas Anzić, izaslanica ministra zdravstva Vilija Beroša, načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite istaknula je da Ministarstvo kontinuirano provodi reformu zdravstva u području preventivne, kurativne medicine i rehabilitacije.
– Pred nama je također značajan zamah palijativne medicine. Treba reći da se značajna sredstva iz državnog proračuna i EU fondova ulažu u područja infrastrukture, medicinske opreme i zdravstvene radne snage, da se sve te započete reformske mjere provode i nadalje i da se trebaju uvijek usuglasiti i odraditi sa zdravstvenim potrebama stanovništva i suvremenom medicinskom znanošću – izjavila je Milas Anzić.
Dodala je da je jedna od ključnih reformskih mjera donošenje nove Mreže javne zdravstvene službe prema potrebama pacijenata za bolničkom zdravstvenom zaštitom koja se mijenjaju iz desetljeća u desetljeće.
– Svjesni smo da je uslijed starenja populacije, ali i zbog porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti, potrebno da dođe do reorganizacije i redefiniranja bolničkih kapaciteta. Cilj nove mreže je bila racionalizacija bolničkog sustava i to na način da se smanje akutni stacionarni kapaciteti za deset posto, ojačaju dnevne bolnice za dvadeset posto te poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb za 30 posto – kazala je Milas Anzić.
Docentica primarijus Spomenka Tomek-Roksandić istaknula je da je skup u Trakošćanu jedan od najvažnijih znanstvenih skupova međunarodnog značaja.
– Poruka ovog simpozija je jasna – zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj je li sustav zdravstva napredan ili je možda nešto propustio. To je bitno stoga što je populacija starijih osoba sve više prisutna i najbrže rastuća. Istovremeno imamo sustav zdravstva koji se mora prilagoditi potrebama upravo starijih osoba. Te osobe nisu isključivo bolesne i starost nije bolest, ali kada se bolest pojavi, moramo ju prevenirati, a to istovremeno znači da moramo educirati iz područja gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege. Zato Trakošćan ima jako dobru tradiciju, a sada se želi kazati što se postiglo, što treba unaprijediti i koje su to vještine, znanja i umijeće za interdisciplinarni gerontološki tim – zaključila je Tome-Roksandić.
Docentica, doktorica znanosti Mara Županić predsjednica Udruge socijalnih gerontologa Hrvatske kazala je da ova Udruga okuplja profesionalce socijalne gerontologe koji su do prije nekoliko godina bili neprepoznatljivi u Republici Hrvatskoj.
– Svi mi koji smo završili socijalnu gerontologiju smo završili u Republici Sloveniji i želimo unaprijediti skrb starije populacije s obzirom da je prema posljednjem popisu stanovništva 22.8 posto starijih ljudi. Pomaka ima, sasvim sigurno. Pomaci su, ako ništa drugo, da smo toga svjesni, da moramo mijenjati politike koje bi odgovarale potrebama starije populacije upravo zbog te demografske strukture. Mislim da ćemo i sami donijeti neke zaključke da bi se neke institucije mogle referirati na stvarne potrebe starijih ljudi, s obzirom da ih ima. Riječ je o potrebama skrbi u kući bolesnika, smještaja u instituciji kada se ne mogu brinuti sami o sebi, dakle potrebe su velike. Promjene jesu tu, ali ih još jako puno treba donijeti i ozakoniti na nacionalnoj razini, zakonskoj razini kako bi se one provodile na području cijele Republike Hrvatske. Imamo dobrih primjera prakse u različitim županijama, različitim mikro jedinicama, ali nažalost, to nije praksa u cijeloj Hrvatskoj – smatra Županić.
Iz susjedne Slovenije na simpozij je stigla profesorica Jana Gorjup koja je istaknula da se živi sve duže te da žene u Sloveniji u prosjeku žive do 84. godine, a muškarci do 80. godine.
– Problem intenzivnog starenja kod nas je vrlo akutan, nedostaje nam mlada generacija, djeca, a imamo više vidno starijih odraslih ljudi, što je posljedica kvalitete života, dobre zdravstvene i njegovateljske skrbi, ali ocjenjujemo da će do 2050. godine naša populacija početi opadati. Prema nekim projekcijama, 2100. godine imat ćemo 600 tisuća manje stanovnika, a nešto slično događa se u Hrvatskoj. Predlažemo i uvjereni smo da trebamo suradnju. Svijet je tako mali, postali smo veliko selo i ako se mi ljudi ne dogovorimo, neće biti dobro. Želimo ostariti i postati stari, ako imamo sreću – zaključila je Gorjup dodavši da Slovenci rado dolaze na simpozije u Trakošćanu jer od hrvatskih kolega mogu mnogo naučiti.
Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije Ljubica Božić napomenula je da važnost ovog gerontološkog simpozija, odnosno svih ovakvih događanja, nije samo samo edukacija zdravstvenih djelatnika.
– Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da cjelokupno stanovništvo stari i da nam je takva skrb svakim danom sve potrebnija. Sukladno tome, potreban je i razvoj znanja jer unaprjeđenje te skrbi je izuzetno bitno, ne samo unutar granica županije, već i izvan nje – kazala je pročelnica Božić.
Program simpozija uključuje bogat niz aktivnosti, kao što su stručna predavanja s renomiranim stručnjacima iz područja gerontologije i gerijatrije, a ujedno upućuje važnu pozitivnu poruku cijeloj zajednici, prvenstveno starijim ljudima, kao i svima onima koji su na ključnim razinama odlučivanja pozvani da prepoznaju iznimno kompleksne probleme koje sa sobom donosi činjenica starenja stanovništva, ne samo u nas, već i na razini Europe i nužnosti kreiranja novih politika kako bi društvo na vrijeme i na odgovarajući način našlo odgovarajuća rješenja.
