povijesni štikleci

Na današnji dan u Novom Marofu umro je slikar Franjo Klopotan

Njegove se slike nalaze u najpoznatijim galerijama Europe i Amerike, a u Muzeju lijepih umjetnosti u Hamburgu izloženo mu je čak sedam djela.

6.10.2019. Umro je u Novom Marofu Franjo Klopotan, slikar. Rođen je 16.9.1930. godine u Presečnom kraj Novog Marofa. Prvo je izučio fotografski zanat i kraće vrijeme radio u tome zvanju. Kasnije je završio školu za bolničare u Zagrebu. Slikarstvom se bavio od 1959. godine. Prvu samostalnu izložbu imao je 1963. u Zagrebu. Radio je kao restaurator u muzeju u Hamburgu u Njemačkoj. Iz Hamburga je djelovao diljem Europe: samostalno je izlagao u gotovo svim europskim kulturnim centrima. Zastupao je Saveznu Republiku Njemačku na Svjetskoj izložbi naive godine 1973. u Bratislavi i Oslu. Njegove se slike nalaze u najpoznatijim galerijama Europe i Amerike, a u Muzeju lijepih umjetnosti u Hamburgu izloženo mu je čak sedam djela. Vratio se u Hrvatsku godine 1970. i nastanio u rodnom Presečnom sve do svoje smrti.

6.10.1901. U Varaždinu je rođena Otilija Kaderžavek – Petroni, glazbenica, pedagog. U rodnom gradu završila je pučku i višu djevojačku školu, studirala je i diplomirala na Hrvatskom državnom konzervatoriju u Zagrebu. Povratkom u Varaždin nastupala je na koncertima i podučavala klavir i teoriju. Od 1936. godine radila je na varaždinskoj glazbenoj školi do umirovljenja 1955. godine. Među njenim đacima bili su kasnije poznati dirigent Teodor Romanić, Krešimir Paskutini, Vladimir Ščedrov.

6.10.1890. Puštena je u promet željeznička pruga Varaždin – Golubovec u cijeloj dužini od 33,8 kilometara s pobočnom prugom od Očure do Svetog Jakoba. Gradnja pruge trajala je četiri godine a koncesiju je imalo “Društvo Varaždinsko – Golubovačke vicinalne željeznice”. Nažalost, nije došlo do ostvarenja ideje da se ova pruga poveže sa prugom Zabok-Krapina.


Sve do druge polovice 20. stoljeća, kada je počelo uvođenje vodovodne mreže, u Varaždinu su se građani vodom snabdijevali iz zdenaca. Podzemne vode bile su visoke, tri do četiri metra ispod površine zemlje, i bunari su postojali na svim dvorištima. Na gradskim ulicama i trgovima uređeni su javni bunari, među njima zdenac na današnjem Stančićevom trgu, kraj negdašnje kovačnice obitelji Erdödy, dok je stari bunar na Glavnom trgu, Korzu, zatrpan početkom 20. stoljeća. Jedan od najstarijih bunara koji su sačuvani nalazi se u dvorištu varaždinskog Starog grada.


Listopad 1966.

U Dječjem tjednu 1966. godine najviše priredbi upriličio je Općinski odbor društava Naša djeca u Varaždinu. U sportskim natjecanjima sudjelovalo je 375 pionira i pionirki koji su nastupili pred više od tri tisuće svojih vršnjaka. U varaždinskom kazalištu održana je u čast Dječjeg tjedna premijerna predstava “Strašila” Daneta Georgijevskog koju su pored članova dramskog ansambla Kazališta izveli i pioniri i pionirke, članovi pionirske kazališne grupe, učenici varaždinskih osnovnih škola. Pet izvedbi “Strašila” gledalo je oko 2200 mladih gledatelja.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Najnovije