Šestoj Večeri kulture u Maruševcu nazočili su brojni ljubitelji književnosti
U organizaciji Udruge prijatelji Maruševca i Općine Maruševec, a u suradnji s članovima Udruge Ritam misli, u čast književnika Gustava Krkleca u Maruševcu je održana 6. Večer kulture – Bezimenoj.
Stihovima književnika Gustava Krkleca ali i nedavno preminulih Luke Paljetka i Verice Butković te svojim autorskim djelima, večer su upotpunili pjesnici Ljubica Ribić, Milan Novak, Vanja Petak Zagorka, Ksenija Kancijan, Anka Dorić, Mirjana Pospiš i Darko Foder.
Program večeri ispunjene poezijom, pjesmom i humorom vodila je predsjednica Udruga prijatelji Maruševca Blanka Glavica-Ječmenica ističući pritom kako je ovo program kojim se privodi kraju ovogodišnje bogato obilježavanje 125. godišnjice Krklecova rođenja.
U programu su nastupili i učenici Osnovne škole Gustav Krklec Maruševec – Tamara Peharda, Antonija Matijašec, Tena Gašparić, Patrik Gregar, Martin Hainž i Dorian Zauder recitalom „Povratak u zavičaj“. Učenica Tamara Peharda govorila i monolog iz Dnevnika Ane Frank, a svi pod vodstvom profesorice Ljerke Brezovec.
Šestoj Večeri kulture u Maruševcu nazočili su brojni ljubitelji književnosti među kojima i predsjednik Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije Zlatko Peharda, predsjednica KUD-a Klaruš Ana Rehvald, predsjednik Varaždinskog kluba kolekcionara Milan Pavleković, izvorni kipar Dragutin Jamnić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Maruševec Damir Šprem te načelnik Općine Maruševec Mario Klapša, koji je tom prigodom naglasio kako su Krklecova poezija, eseji i proza ostavili dubok trag u našoj kulturi, premošćujući razdoblja i stilove, ali uvijek ostajući vjerni jednostavnosti i ljepoti jezika.
– Kroz njegove stihove putujemo svijetom koji je uvijek bogat životom, smirenim pejzažima i refleksijama. Njegove pjesme imaju onu posebnu lakoću i lepršavost, ali i dubinu koja nas podsjeća na važnost trenutka, emocije i prirode. Njegova poezija ostaje most između prošlih i budućih generacija, podsjetnik na snagu riječi i važnost izraza. Želio bih ovom prilikom naglasiti koliko je važno što su generacije nakon njega nastavile čitati njegove stihove, osjećati njegovu ljubav prema prirodi, melankoliju, ali i humor koji tako suptilno prožima njegova djela – rekao je načelnik Klapša te dodao kako je odgovornost svih nas nastaviti prenositi tu ljepotu budućim generacijama i sačuvati njegovu uspomenu u sjećanju svih onih koji vole poeziju kroz jednostavne riječi koje nose snažan značaj.
Osim Krklečevih zapisanih stihova, građani su uživali i u glazbenom dijelu programa gdje je nastupio Luka Hojnik, mladi glazbenik na gitari iz Varaždina.
Gustav Krklec hrvatski je književnik rođen 1899. godine u Udbini kraj Karlovca, no djetinjstvo je proveo u Hrvatskome zagorju, zbog očeve službe. Osnovnu je školu pohađao u Maruševcu, s dva brata i tri sestre. Klasičnu gimnaziju u Varaždinu upisao je 1909. godine, a 1915. je upisao sedmi razred u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Sljedeće godine nastavio je školovanje na Šušku i tamo maturirao 1918. godine. Iste godine započeo je studij poljoprivrede u Beču, nakon jednoga semestra vratio se u Zagreb i upisao Filozofski fakultet, gdje je tri semestra studirao filozofiju.
Upravo je Maruševec ostao jedno od glavnih motiva u Krklecovom literarnom radu. Gustav Krklec bio je čovjek širokih vidika, neposredan, omiljen u društvu, prilagodljiv i snalažljiv. O snazi njegovog intelekta govori i njegovo društvo; umjetnici i državnici Josip Vaništa, Antun Branko Šimić, Vladimir Nazor, Tin Ujević, Miroslav Krleža, Karel Čapek, Ivo Andrić, pa i Josip Broz Tito.
Gustav Krklec preminuo je 1977. godine u Zagrebu, a na stotu godišnjicu njegova rođenja 1999. godine, podignuta mu je spomen ploča u Maruševcu. Obilježavanjem 40. godišnjice njegove smrti, održana je prva poetsko-glazbena večer, pod nazivom „Bezimena“, s namjerom da postane tradicionalna manifestacija.
Povodom 125. godišnjice rođenja Gustava Krkleca na prostoru matične škole u Čalincu koja nosi ime ovog značajnog književnika i pjesnika ne samo za Maruševec već i za Hrvatsku, ove je godine postavljena bista – rad izvornog kipara Dragutina Jamnića iz Lepoglave koja će podsjećati učenike, građane i sve goste koji ovdje dolaze na ovog velikana književne riječi.
