Moždani udar jedan je od vodećih uzroka invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrtnosti.
Svake godine 29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara. Kako svake, tako je i ove godine cilj obilježavanja osvijestiti ljude o činjenici da je moždani udar jedan od vodećih uzroka invaliditeta diljem svijeta i drugi vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu te naglasiti važnost preventivnog djelovanja, odnosno zdravog načina života.
Ovaj je dan obilježen i u Općoj bolnici Varaždin, a kako je pojasnila prim. Spomenka Kiđemet-Piskač, specijalistica neurologije u varaždinskoj bolnici, moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu ili puknuća krvne žile mozga. Mozak pritom ostane bez opskrbe krvlju, odnosno hranjivim tvarima, i klinički se manifestira ovisno o tome gdje se prekid cirkulacije dogodio.
Simptomi i liječenje
– Najčešći simptomi moždanog udara su smetnje govora, dakle pacijent ne može govoriti ili ne razumije govor, zatim oduzetost, odnosno slabost jedne strane tijela, a može biti i utrnulost ili slabost, poremećaj osjeta jedne strane tijela. Treće mogu biti smetnje ravnoteže, odnosno dugotrajnije smetnje zanošenja u jednu ili drugu stranu praćene osjećajem vrtoglavice, mučninom, povraćanjem i duplim slikama – rekla je Kiđemet-Piskač i dodala da je jako važno da se navedeni simptomi na vrijeme prepoznaju i da se brzo reagira.
Zato se moždani udar, dodaje, obilježava krilaticom „GROM” – govor (G), razumijevanje (R), oduzetost jedne strane tijela (O) i minute su važne (M). Naime, važno je što prije doći u bolnicu, odnosno javiti se u Objedinjeni hitni bolnički prijem OBV-a kako bi se na vrijeme provela odgovarajuća terapija.
– Moždani udar se danas liječi trombolitičkim liječenjem; postoji lijek koji se ubrizgava u krvnu žilu i na taj način razbijamo ugrušak začepljene krvne žile. Ako je potrebno, pacijent se potom vozi u KBC Zagreb, s kojima izvrsno surađujemo, kako bi se taj ugrušak još dodatno mehanički odstranio. Dakle, ono što ne uspije na taj način otopiti tromboliza, može se ukloniti mehaničkom trombektomijom – pojasnila je varaždinska liječnica.
No da bi se sve to moglo napraviti, naglašava, pacijent u bolnicu mora doći u takozvanom „terapijskom prozoru”: za trombolizu se moraju poštovati vremenski okviri od maksimalno 4,5 sata od udara, a za trombektomiju 6 sati, odnosno u rijetkim slučajevima se može primijeniti unutar 24 sata, ali većina pacijenata se mora zbrinuti unutar 6 sati.
Posljedice i rehabilitacija
Nadalje, moždani udar jedan je od vodećih uzroka invaliditeta, a posljedice koje ostaju su oduzetost, najčešće motorička slabost jedne strane tijela, odnosno disfunkcionalnost ruke i noge i nemogućnost hodanja. Veliki invaliditet je i poremećaj govora, kada pacijent ne može izgovarati riječi, niti može verbalno komunicirati sa svojom okolinom.
– Osobe, kod kojih ostane taj motorički deficitit ili smetnje ravnoteže, počinjemo rehabilitirati već na Odjelu za neurologiju, a nakon toga se rehabilitacija nastavlja u kući bolesnika ili u toplicama, ovisno o težini oštećenja koje pacijent ima – govori Kiđemet-Piskač i naglašava da se moždani udar često javlja i u mlađoj životnoj dobi, odnosno zahvaća sve dobne skupine – od djece i mladeži do najstarije životne dobi.
Faktori rizika i prevencija
Kada je u pitanju ovaj neurološki poremećaj i prevencija, postoje faktori rizika na koje ne možemo utjecati, a to su dob i spol, ali i oni faktori rizika na koje itekako možemo i moramo utjecati.
– Bolesti i bolesna stanja faktori su na koje možemo utjecati, poput povišenog krvnog tlaka, šećera u krvi, patološkog sastava masnoća u krvi i srčanih aritmija, najčešće fibrilacije atrija, a faktori koji su vezani uz naše životne navike su pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost uz koju je često vezana i pretilost, zatim stres i konzumacija alkohola – rekla je liječnica.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, dodaje, jedna od četiri osobe starije od 25 godina će doživjeti moždani udar i ta incidencija moždanog udara se, nažalost, povećava.
– U zadnjih 17 godina rizik od moždanog udara povećao se za 50 posto. U Hrvatskoj svake godine 10 do 12 tisuća osoba doživi moždani udar, a od toga više od jedne trećine bolesnika ostane s određenim stupnjem invaliditeta, tako da je od itekako velike važnosti govoriti o tome i nastojati prevenirati moždani udar – poručila je varaždinska specijalistica neurologije Spomenka Kiđemet-Piskač.
Podršku obilježavanju Svjetskoga dana moždanog udara pružio je i ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak. Kako je rekao, jedan od ključnih faktora za moždani udar danas je stres.
– Ljudi žive pod sve većim opterećenjima, kako poslovnim tako i privatnim, obiteljskim, a uz to se nedovoljno kreću i istraživanja pokazuju da je fizička aktivnost smanjena. Već u mlađoj životnoj dobi sve više osoba zauzima sjedilački način života, ekranizacija postaje jako veliki problem i zato je važno promovirati zdravi način života. Tu se podrazumijeva redovita tjelesna aktivnost, hodanje 30 minuta dnevno je itekako korisno u prevenciji moždanog udara. Također je vrlo važna pravilna prehrana uz redovite obroke i, naravno, redovite kontrole i općenito briga o vlastitom zdravlju – zaključio je ravnatelj Poljak.
