U Varaždinu su se tiskale brojne knjige, među kojima i prve medicinske knjige na hrvatskom jeziku čiji je autor bio liječnik Ivan Lalang.
3.12.1772.godine magistrat Varaždina odobrava otvaranje tiskare Ivana Trattnera. Nakon sjednice gradskog poglavarstva Varaždina, razmotrena i prihvaćena je ponuda bečkog tiskara Ivana Tome Tratnera da utemelju svoju podružnicu u Varaždinu. Već u siječnju iduće godine Tratner dobiva privilegije otvaranja tiskare i pravo da prodaje školske knjige u Hrvatskoj. Tiskara je svoje prostore imala u gradskoj vijećnici do 1786.godine kada je preseljena u Zagreb. U Varaždinu su se tiskale brojne knjige, među kojima i prve medicinske knjige na hrvatskom jeziku čiji je autor bio liječnik Ivan Lalang.
3.12.1869. U Varaždinu rođen je Stjepan Srkulj, povjesničar i političar. Maturirao je u Gimnaziji u Varaždinu te studirao povjesne znanosti. Radio je kao srednjoškolski profesor, autor je udžbenika iz povijesti i znanstvene studije „Hrvatska povijest u devetnaest karata“ i „Izvori za hrvatsku povijest“. U dva navrata – 1917. te 1932. godine biran je za zagrebačkoga gradonačelnika. Umro je 1951. godine.
3.12.2008. U svojem varaždinskom slikarskom ateljeu umro je slikar Jurica Varga. Rođen je u Varaždinu 1950.godine, nakon školovanja radio je u Varaždinskoj industriji svile gdje je uredio svoj prvi atelje. Izlagao je na više od stotinu kolektivnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, organizirao je i sudjelovao na likovnim radionicama i kolonijama, bio je član Likovnog udruženja Varaždina, voditelj likovne grupe Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize te ostalih tjelesnih invalida, vodio je sekciju udruženih likovnih varaždinskih stvaralaca. U obimnom slikarskom opusu Jurice Varge dominirale su varaždinske teme – dravski pejzaži, zagorski krajolici, vedute, portreti. Dobio je brojna priznanja, a Društvo prijatelja dvorca Maruševec proglasilo ga je svojim «dvorskim slikarom».
3.12.1996. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović predstavljena je zbirka pjesama “Srušeni tornjevi” župnika, prognanika i pjesnika iz Slunja Mile Pecića. Predstavljena zbirka sadržavala je 60 pjesama koje su nastale u ratu i progonstvu. Pjesme svjedoče o svemu što je autor vidio i doživio sa Slunjanima tijekom pet ratnih i prognaničkih godina. Stoga su pjesme Mile Pecića imale i povijesnu vrijednost.
