Svečano otvaranje održalo se na varaždinskom kolodvoru uz prigodan program i prolazak prvog vlaka po novoizgrađenoj pruzi.
16.12.1952. U 70.godini života umro je Franjo Bogadek, leksikograf i pravnik. Rodio se u Petrijancu 6.6.1882. a 1906.godine se odselio u SAD gdje se školovao u teološkom sjemeništu i Baltimoreu. Pravo je studirao i doktorirao u Pittsburghu 1914. Bio je pravni savjetnik Hrvatskoga nacionalnoga društva i Hrvatske bratske zajednice. Objavio je nekoliko izdanja hrvatsko – engleskoga i englesko – hrvatskoga rječnika za hrvatske iseljenike.
16.12.1937. U promet je puštena željeznička pruga između Varaždina i Koprivnice. Ravničarska pruga dužine 42 kilometara povezivala je sjeverozapadnu Hrvatsku s Podravinom i Slavonijom. Svečano otvaranje održalo se na varaždinskom kolodvoru uz prigodan program i prolazak prvog vlaka po novoizgrađenoj pruzi,
16.12.1937. Novoutemeljena „Željeznička glazba Varaždin“ s kapelnikom Josipom Ponertom imala je prvi javni nastup. Oko tridesetak glazbenika zaputilo se Varaždinskim ulicama i sviralo marševe i popularne melodije. Od osnutka do danas limena glazba željezničara održala je mnoštvo koncerata i nastupa po europi.
16.12.1709. Na Hrvatskom saboru odlučeno je da se i u Varaždinu uredi lazaret gdje bi se izolirali oboljeli od kuge koja je harala Slavonijom i Ugraskom. Zapovjedniku Baraždinske krajine generalu Breineru upućena je molba da bez valjane poputnice nikome ne dopusti dolazak u ovaj dio Hrvatske. Ukinuti su i svi sajmovi.
16. prosinca 1931. godine rođena je u u Varaždinskim Toplicama Božena Filipan. Biologiju, geografiju i kemiju diplomirala je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, a psihologiju znanstvenoga smjera na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1973 godine. Radila je kao odgajateljica i upraviteljica Dječjega vrtića »Ivan Goran Kovačić« u Zagrebu, bila je nastavnica biologije i geografije u osnovnoj školi u Varaždinskim Toplicama, gdje je bila školska pedagoginja i psihologinja, te kao ravnateljica spomen-škole »Antun i Ivan Kukuljević« u izgradnji i savjetnica za predškolski odgoj Zavoda za unapređivanje školstva. U Domovinskom ratu bila je dobrovoljka u sastavu psiholoških jedinica. Književnim stvaralaštvom započela je u školskim literarnim i dramskim sekcijama te ga nastavila ostvarivati kao cjeloživotnu potrebu, ali objavljivanje književnih djela podredila je interesima stručnog i znanstvenog djelovanja u školstvu i dokumentiranom prikazivanju uloge Varaždinskih Toplica u hrvatskoj povijesti, kulturi i umjetnosti. Bila je članica Izdavačkoga savjeta časopisa Kaj u kojem objavljuje pjesme i prozu na standardu i kajkavštini.
Bavila se i proučavanjem kreativnosti i psihohistorije, posebice u području povijesti školstva, biografija važnih osoba i zaštite spomeničke baštine. Autorica je knjige Pet stoljeća narodne prosvjete i školstva u Varaždinskim Toplicama. Kao predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim lopticama (1995.—2016.) utemeljila je književno – znanstvenu manifestaciju Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, surađivala je sa Zavodom za znanstveni rad u Varaždinu, te uredila tri zbornika radova s istoimenih znanstvenih skupova.
Objavila je i tri autorske knjige koje se bave poviješću Varaždinskih Toplica: Pet stoljeća narodne prosvjete i kulture u Varaždinskim Toplicama, Varaždinske Toplice i naselja: Traganje za izvorima i Varaždinske Toplice u hrvatskoj povijesti i kulturi.
Božena Filipan je od 2018. godine bila i članica Društva hrvatskih književnika, a za svoj stručni i društveni rad primila je više priznanja i nagrada. Preminula je 9.8.2021. u Varaždinskim Toplicama.
