Osoba koja jednom ili više puta osjeti paralizirajući strah na javnome mjestu ili u određenim situacijama, a manifestira se kao panični napadaj, osjećaj bespomoći i srama, što prije treba potražiti stručnu pomoć, savjetuje Udruga njemačkih neurologa, upozoravajući da je riječ o anksioznom poremećaju poznatom kao agorafobija.
Osjećaj straha javlja se u trenutačnoj ili potencijalno očekivanoj situaciji, primjerice u zatvorenim prostorima poput kazališta, trgovine, u vozilu javnog prijevoza ili među mnoštvom ljudi, kažu njemački neurolozi.
Agorafobija najčešće počinje nenadanim paničnim napadajem, osjećajem nemoći i straha da će osoba izgubiti kontrolu na nekom javnom mjestu.
Prate je fizički simptomi poput tahikardije, boli u grudnom košu, osjećaj gušenja i slabosti. Osobe koje su iskusile panični napadaj kažu da im se činilo kao da su doživjele srčani udar ili kao da će umrijeti.
Nekim ljudima problem predstavlja i sam izlazak iz stana. Kod agorafobije i paničnih napadaja riječ je o podsvjesnim zbivanjima zbog kojih tijelo dobiva signal da je u opasnosti. Pritom se u organizmu počinje lučiti velika količina adrenalina, koja u objektivnim opasnostima daje osobi snagu za bijeg, a u ovakvoj situaciji izaziva neugodne tjelesne simptome koji izazivaju napadaje panike.
Panični napadaji pojavljuju se najčešće iznenada i nisu nužno vezani uz određenu situaciju ili podražaj.
U većini slučajeva oboljela osoba izbjegava mjesto ili situaciju u kojoj se napadaj dogodio, zbog čega je ovaj aspekt usko povezan s agorafobijom i kasnije sa strahom od straha. Njemački neurolozi ističu da fobije nisu psihijatrijske bolesti nego psihološki poremećaji.
Jedan od glavnih okidača panike je nakupljeni stres, a dobra je vijest da se uspješno liječi psihoterapijom. Najčešće je to kognitivno bihevioralna terapija koja se u težim slučajevima kombinira s antidepresivima i anksioliticima, a liječnici preporučuju i autogeni trening, meditaciju, vježbe disanja…