Glavna tema i dalje je Siljevec, no postoje još dvije potencijalne lokacije u našem kraju gdje bi jednoga dana mogao biti otkinut dio brda.
Na području Varaždinske županije u ovome trenutku aktivno je šest kamenoloma, pokazuju službeni podaci iz nacionalnog upisnika. Riječ je o eksploatacijskim poljima Lovno 2 i Očura II na području Grada Lepoglave, zatim polje Podevčevo na području Grada Novog Marofa, polje Črlena zemlja na području Općine Breznički Hum te polja Špica i Hruškovec na području Općine Ljubešćica. Sveukupna površina polja iz kojih se aktivno vadi tehničko-građevinski kamen iznosi gotovo 170 hektara.
Najveći u Ljubešćici i Očuri
Najveće površine na kojima se iskopava kamen nalaze se u Ljubešćici. Eksploatacijsko polje pod nazivom Špica prostire se na 45 hektara, dok je Hruškovec planiran na površini od 102 hektara, no u ovome trenutku aktivno se kopa na 54 hektara. U javnosti često spominjana Očura II kod Lepoglave, koja je s protokom vremena postala negativan primjer utjecaja kamenoloma na okoliš i stanovništvo, prostire se na 30 hektara.
Prema posljednjim informacijama, područje Očure bit će izuzeto iz Parka prirode „Zagorske gore”, čije se proglašenje očekuje ove jeseni u Hrvatskom saboru. Ivanščica, Strahinjčica, Ravna gora i Maceljska gora time će dobiti dodatnu razinu zaštite, no ne treba biti previše optimističan budući da su u parkovima prirode dozvoljene gospodarske djelatnosti, pa tako i rad kamenoloma.
Najbolje se to vidi na primjeru Siljevca, put prema čijem konačnom puštanju u rad nimalo neće zaustaviti proglašenje parka prirode na tome području. Siljevec, istina, ima određene proceduralne probleme, no one su više birokratsko-administrativne prirode. Naravno, možda još veći problem za Siljevec je glasno protivljenje građana njegovom otvorenju.
Od manjih kamenoloma na našem području je lokacija Lovno 2, koja se većim dijelom nalazi na području susjedne županije. U Varaždinsku županiju ulazi tek površinom od 0,74 hektara. Naposljetku, polje Podevčevo prostire se na 6,09 hektara, a Črlena zemlja na 5,88 hektara (aktivno se koristi samo 1,27 hektara).
Kad se govori o utjecaju na okoliš, ne treba zaboraviti ni ostala eksploatacijska polja mineralnih sirovina. Osim kamena, iz eksploatacijskih polja vadi se i pijesak i šljunak (na devet lokacija), ciglarska glina (na dvije lokacije) te mineralne sirovine (na jednoj lokaciji).
Građani protiv kamenoloma u Siljevcu
Najava otvorenja kamenoloma na lokaciji Siljevec u posljednje vrijeme izaziva najviše pažnje javnosti. Iako je riječ o kamenolomu koji se nalazi na području susjedne Krapinsko-zagorske županije, lokalno stanovništvo s druge strane planine – ponajprije ono u Ivanečkoj Željeznici, ali i o u okolnim naseljima, sve do Podruta – pobunilo se zbog toga što, kako upozoravaju, najveći utjecaj kamenolom će imati na njihov kraj.
Dosadašnji prosvjedi nisu zaustavili postupak istraživanja lokacije, a investitor je poručio da nastavlja dalje prema zakonskoj proceduri. Koji će biti epilog sraza tih suprotstavljenih interesa, teško je predvidjeti. Građani tek tvrde da će svoje domove braniti svim zakonskim sredstvima, tako dugo dok se od kamenoloma u potpunosti ne odustane.
Još dvije lokacije u prostornim planovima
No, to nije sve što u vezi kamenoloma građane Varaždinske županije očekuje. Prema prostornim planovima, predviđene su još dvije lokacije za istraživanje i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena. Riječ je o lokacijama Paka i Hrastovo rebro. Oba lokaliteta nalaze se na prostoru Grada Novog Marofa.
Lokacija Paka zauzima površinu od 18,98 hektara, a lokacija Hrastovo rebro prostire se na površini od 15,20 hektara. No, kako doznajemo od nadležnih županijskih službi, samo jedna od tih lokacija može se privesti aktivnoj svrsi.
– Lokacije Paka i Hrastovo rebro na području Grada Novog Marofa planiraju se kao varijantne lokacije za iskorištavanje mineralne sirovine, uz uvjet da se kao eksploatacijsko polje može osnovati samo jedna od tih lokacija, koja se utvrdi povoljnijom s obzirom na rezerve i odgovarajuću kvalitetu mineralne sirovine – kažu u Varaždinskoj županiji.
Zaštita kulturne baštine
Podsjećaju da je jasno propisana zakonska procedura kako se od planirane lokacije dolazi do aktivnog kamenoloma. Ta je procedura dugotrajna i složena. Također, u ovim slučajevima postoje i dodatna ograničenja.
– U daljnje postupke istraživanja i odabira konačne lokacije obvezno je uključiti javnopravno tijelo nadležno za zaštitu kulturne baštine, s obzirom na blizinu lokacije Hrastovo rebro i kulturnog dobra Utvrde Paka – upozoravaju iz Varaždinske županije.
Dakle, Prostornim planom utvrđene su moguće lokacije i uvjeti, a eksploatacija mineralnih sirovina uređena je Zakonom o rudarstvu. Tu uloga Županije uglavnom prestaje i sve prelazi na razinu središnje države. Sve daljnje upravne i stručne poslove, provedbu natječaja i odabir izvoditelja provodi Sektor za rudarstvo Ministarstva gospodarstva.
U ovome trenutku Varaždinska županija ne raspolaže podatkom o tome postoji li interes za otvaranjem kamenoloma na lokaciji Paka ili Hrastovo rebro.
Jednako tako, ni informacijski sustav mineralnih sirovina Ministarstva gospodarstva zasad ne nudi podatak koji bi ukazivao bilo na interes bilo na objavu javnog natječaja za istražne radove.
Postupak zasad još miruje
Jedini traženi istražni prostori nalaze se u Općini Ljubešćica. To odobrenje, za istraživanje na polju Hruškovec 1, veličine 45 hektara, datira šest godina unatrag. Tako da postupak eksploatacije zasad još nije počeo. Riječ je o polju koje se nadovezuje na već od ranije aktivno polje.
Uzevši aktualne podatke u obzir, na području Varaždinske županije zasad nema naznake početka istraživanja na lokalitetima Paka i Hrastovo rebro. To je nešto što će građane tek dočekati u budućnosti. No ono što je izvjesno je da postupak vezan uz istražno polje Siljevec ide dalje. Rješenje o odobrenju za istraživanje izdano je sredinom 2021. godine, a vrijedi do 30. studenog 2025. godine. A taj rok, zbog složenosti procedure, bliže je nego što se možda na prvu čini.
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //