Priča oko kamenoloma Siljevec nastavlja se - na sudu.
Proglašenje parka prirode ne sprečava nikakve gospodarske aktivnosti, pa ni otvaranje kamenoloma! Tvrdnja je to Stjepana Juga, vlasnika i direktora Geomina, tvrtke koja je nositelj koncesije za eksploataciju kamena na lokalitetu Siljevec. U Geominu, dakle, ne odustaju od projekta niti smatraju da postoje zakonske okolnosti koje bi ih mogle na to natjerati.
Suprotno tome, na nedavnom zasjedanju Hrvatskoga sabora iznijela je drukčije mišljenje državna tajnica Anja Bagarić. Naime, 3. listopada u najvišem hrvatskom predstavničkom tijelu održana je rasprava o prijedlogu Zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore”. Saborske zastupnike najviše je zanimalo hoće li nakon proglašenja biti moguće otvarati nove kamenolome. Njihova su pitanja bila potaknuta nezadovoljstvom građana, koji se već nekoliko godina protive otvaranju kamenoloma na Siljevcu.
„Nakon službenog proglašenja Parka prirode Zagorske gore, postojeći kamenolomi moći će nastaviti s radom, dok otvaranje novih neće biti dozvoljeno”, rekla je državna tajnica tom prilikom.
“Državna tajnica nije dobro informirana”
„Tvrdnja državne tajnice nije točna”, kategoričan je Stjepan Jug. Kaže da ona jednostavno nije dobro informirana. „Na koji se zakon pozvala? Ni na jedan. Ništa prostorni plan ne zabranjuje – naravno, uz određene uvjete.”
To je točno. No izjava koju je državna tajnica dala u Hrvatskom saboru ima i svoj pisani oblik u jednom od popratnih dokumenata prijedloga zakona o proglašenju parka prirode. Isti se sadržaj nalazi u prilogu broj 4, koji čini Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa. Tamo, u točki 4.1.1. Učinci za gospodarstvo, piše:
„Otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina neće biti moguće, no rad postojećih se zadržava.”
Zapelo na neusklađenosti prostornih planova
Kamenolom Siljevec teško da se može smatrati postojećim kamenolomom. Geomin nikada nije tajio da se suočio s problemima koje dosad nije uspio riješiti. Odrađena su istraživanja, a nadležna su ministarstva odredila koje je sve elaborate i studije potrebno provesti kako bi se ocijenio utjecaj na okoliš. Prema posljednjim informacijama, glavna ocjena je završena, ali je zapelo na – neusklađenosti prostornih planova.
Naime, lokalitet kamenoloma Siljevec ucrtan je u prostorni plan Općine Budinščina, ali se ne nalazi u prostornom planu Krapinsko-zagorske županije. Županijski Zavod za prostorno planiranje 2020. godine izdao je dokument po kojem su ta dva plana sukladna, unatoč spomenutim razlikama. To je, naposljetku, bio jedan od preduvjeta da Ministarstvo gospodarstva raspiše koncesijski natječaj. No sada to isto ministarstvo traži da se prostorni planovi usklade.
“Projekt je dobio sudski epilog”
Nije da Geomin ništa nije poduzimao po tom pitanju. U nekoliko su navrata tražili od Krapinsko-zagorske županije usklađenje prostornih planova. Posljednji takav pokušaj bio je u siječnju ove godine. Bez uspjeha.
„Cijeli projekt dobio je sudski epilog”, otkriva Stjepan Jug. Ne želi davati previše informacija, kaže samo da su tužbe usmjerene i prema središnjoj državi i prema onoj na županijskoj razini.
I to traje već neko vrijeme. Sve je pokrenuto još u ožujku, kaže šef Geomina, no nekoliko je mjeseci sve bilo u fazi mirenja pred sudom: „Nije uspjelo. Sad sve ide dalje, čeka se prvo ročište.”
Županija kamenolom nije ocijenila prioritetom
Iz Krapinsko-zagorske županije nikakav povratni odgovor na svoje zahtjeve Geomin nije dobio još od 2023. godine. Tada je poziv za usklađenjem odbijen jer Županija to nije ocijenila svojim prioritetom.
„Mi smo pred zidom već dvije godine i ne želimo dalje biti pred zidom. Mislim da je bilo dosta čekanja”, kaže Jug.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar odgovornost za realizaciju projekta Siljevec proteklih je godina prebacivao na nadležna ministarstva. Ministarstvo gospodarstva provelo je koncesijski natječaj, Ministarstvo graditeljstva očituje se o prostornim uvjetima, a Ministarstvo zaštite okoliša donosi odluku može li biti otvoren novi kamenolom u sklopu ekološke mreže Natura 2000, a uskoro i u budućem parku prirode.
„Ako struka kaže da je unutar parka prirode moguća gospodarska aktivnost kamenoloma koja neće naštetiti flori i fauni, onda ja osobno s time nemam problem”, izjavio je svojedobno župan.
Nadležnost i politička odgovornost
No Ministarstvo gospodarstva prebacuje lopticu na Županiju – planovi nisu usklađeni. To znači da, ako Županija prihvati zahtjev Geomina i ucrta Siljevec u svoj plan, odgovornost za početak rada kamenoloma pada na nju.
Tako je Siljevec postao poligon za politička podmetanja između HDZ-a (državna vlast i županijska oporba) i SDP-a (županijska vlast), dok građani u svojim prosvjedima šalju samo jednu poruku: „Skinite nam kamenolom s vrata!” Ne zanimaju ih političke igre koje se odvijaju preko njihovih leđa.
U takvoj situaciji Stjepan Jug nema dvojbe – tvrdi da je Županija dužna donijeti izmjene i dopune prostornog plana.
„Zašto to nije provedeno, to će oni morati objasniti na sudu”, poručuju iz Geomina.
Postoji li opcija da se koncesionar obešteti?
Jug iznosi i dodatni argument za odgovornost Županije. Kaže da općinski plan niže razine nije mogao biti donesen bez odobrenja županijskog Zavoda za prostorno planiranje. To znači da ishodište cijelog ovog problema seže čak 18 godina unazad – u 2007., kada je Siljevec ucrtan u Prostorni plan Općine Budinščina.
Dok se čeka epilog, pojavila se i glasina da je investitor spreman izaći iz ovoga projekta ako ga se obešteti. Jug nije rekao da je to opcija, ali je nije ni izrijekom odbacio. Tek je poručio:
„O tome ćemo moći više reći nakon prvog ročišta.”
(Nastavit će se…)
Serijal tekstova ‘Kamenolom i spalionica na zagorskim bregima’ objavljuje se uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
