Knjiga "Angelska posla i cajti" Tibora Martana ocijenjena je najboljom na 25. dodjeli nagrade "Katarina Patačić".
Dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“ za najbolju knjigu na kajkavskom narječju objavljenu 2024. godine je Tibor Martan. Nagrada, koju je ovaj istaknuti etnolog osvojio za svoju knjigu Angelska posla i cajti, dodijeljena mu je na svečanosti održanoj proteklog četvrtka, 30. listopada, u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ u Varaždinu.
Dodjelu nagrade po 25. put proveli su Varaždinsko književno društvo i Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu. Martanu je nagradu uručio književnik Tomislav Ribić, idejni začetnik nagrade „Katarina Patačić“, dok je nagradu Matice hrvatske uručila Dragica Vitez-Fišer. U glazbenom dijelu programa nastupio je gitarski duo David Golenja i Roko Kočet.
Članovi povjerenstva bili su Ivanka Kunić, Darko Foder i Tugomir Orak, koji su najbolju knjigu birali između pet naslova pristiglih na natječaj. Osim nagrađene knjige, u konkurenciji su bili još Zoran Hercigonja (Po mesečevi tenji), Zlatko Kraljić (Besno baubja z bobjega kauta), Nada Starčević-Lopac (Rožina tejna) i Katarina Zadrija (Kmukač).
“Ova knjiga svojevrsni je spomenar”
– Kada je rađena ova knjiga, moram priznati da mi književna nagrada nije bila ni na kraju pameti. Više sam želio ovu knjigu ukoričiti i posvetiti onim ljudima koji su ostavili trag u mojem životu, koji su bili dobri i brižni, poput tih nebeskih bića – anđela, tako da je ona svojevrsni spomenar – rekao je prilikom dodjele Martan.
Knjiga prikazuje etnografsku povijest Mađareva.
– Sve priče i pjesme koje su zapisane u knjizi nastale su na temelju istinitih događaja. I to je na neki način izraz moje zahvale i mojim davnim precima koje nisam upoznao, zatim i mojim precima koje sam upoznao, ali i svim onim lijepim i dobrim, mojim dragim kazivačima s terena, jer sam kao etnolog često na terenu, gdje pokušavam zabilježiti njihova kazivanja o tradicijskoj kulturi šireg novomarofskog kraja – kaže Martan.
“Veliki vjetar u leđa”
U knjizi, napominje Martan, nalazi se i analiza kajkavskog govora koju je napravila profesorica Sanja Vulić, dijalektologinja s Hrvatskih studija.
– Ona je na temelju moje knjige analizirala govor Mađareva i u njemu je pronašla i germanizme, i hungarizme, i talijanizme, ali također je našla i neke riječi i gramatičke oblike koji odgovaraju praslavenskom jeziku.
Nagrada mu je, dodaje, veliki vjetar u leđa:
– Knjigu je prepoznala i etnografska struka kao vrijednost, kao vrijedan artefakt tradicijske kulture, a evo sada su i književnici prepoznali da je ona vrijedna.
