Kamere su ispunile svoju svrhu. Ali...
Divlji deponiji nisu samo ekološki problem. Riječ je i o znatnim javnim financijskim sredstvima koja je potrebno izdvojiti kako bi se takvi lokaliteti sanirali.
Grad Varaždin na godišnjoj razini u svojem proračunu za uklanjanje odbačenog otpada planira sredstva od oko 200.000 eura. Dio toga, oko 40 posto, osigurava i Fond za zaštitu okoliša.
U zadnje dvije akcije uklanjanja velikih divljih odlagališta utrošeno je oko 100.000 eura dobivenih od Fonda. Toliko je koštalo ne samo uklanjanje otpada i njegovo zbrinjavanje putem ovlaštenih osoba, nego i sanacija terena te postavljanje znakova zabrane i video-nadzora.
Kad se vidi koliko se troši novca na čišćenje posljedica nečije neodgovornosti, još više dolazi do izražaja značaj građanskih inicijativa. Srećom, ima Varaždinki i Varaždinaca koji su spremni navući rukavice i očistiti svoj okoliš. U posljednje vrijeme jedna od najagilnijih je ekipa okupljena pod nazivom Kavica i čista Dravica. Vrijedni volonteri dosad su iz okoliša uklonili više od 20 tona otpada!
Kamerama protiv divljih odlagališta
Jedan od načina kako spriječiti odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu predviđena jest postavljanje nadzornih kamera. Unatrag tri godine Grad Varaždin postavio je kamere za foto-snimanje – njih ukupno devet – na nekoliko lokacija: po dvije kamere su na Slavonskoj cesti i u Sajmišnoj ulici, dok je po jedna kamera postavljena u Ulici Ruđera Boškovića, Vodovodnoj ulici, Ulici Vladimira Nazora, Kninskoj ulici te na Macinki.
Osim mjesta na kojima je uočeno odbacivanje otpada u prirodu, kamerama su pokrivene i neke lokacije s polupodzemnim spremnicima. Odabrana su mjesta gdje je uočeno učestalo odbacivanje otpada pored spremnika. Ukupno je za postavljanje kamera utrošeno oko 20.000 eura.
Kamere ispunile svrhu, ali…
„Postavljanje kamera ispunilo je svoju svrhu i dovelo do očekivanih rezultata. Odbacivanje otpada na lokacijama pokrivenim video-nadzorom gotovo je u potpunosti prestalo, s manjim iznimkama“, odgovor je koji smo dobili od gradskih službi.
No, sasvim očekivano, postoji i nastavak:
„Nažalost, ukupna količina odbačenog otpada u okoliš na drugim lokacijama zadnjih je godina u porastu.“
Kako funkcionira nadzor
„Nadzor funkcionira tako da se redovito pregledavaju snimke, odnosno fotografije s kamera. Kamere su opremljene senzorima pokreta i uključuju se u rad kada netko prođe površinom koju pokrivaju“, objašnjavaju u Gradu tehničke detalje.
Dodaju da se snimljeni materijal pohranjuje u cloudu i s njime se postupa na način predviđen zakonom. Sustav se može koristiti isključivo za spomenutu vrstu nadzora.
Neke su kamere iznenadile
Zanimljivo je da su neki prekršitelji ipak „upecani“. Nije im pomoglo to što je u javnosti jasno komunicirano da će kamere biti postavljene. Također, ni postavljeni znakovi nisu ih spriječili da istovare otpad. Takvih prekršaja bilo je četiri.
No veći broj prekršitelja procesuiran je na „starinski“ način, bez kamera. Riječ je o situacijama u kojima građani sami prijave da netko odbacuje otpad u prirodu ili se to utvrdi službenim nadzorom. Takvih prekršaja u protekle dvije godine utvrđeno je deset.
Kakve su kazne
Novčane kazne za one koji ilegalno odlažu otpad propisane su u dva službena dokumenta. To su Zakon o gospodarenju otpadom i Odluka o komunalnom redu Grada Varaždina.
Zakon o gospodarenju otpadom predviđa kazne za odbacivanje otpada u okoliš od oko 2.650 do 26.500 eura.
Odluka o komunalnom redu Grada Varaždina predviđa kaznu od 995 eura za pravne osobe, 497 eura za obrtnike te 199 eura za fizičke osobe.
Ovlasti komunalnog redarstva
Komunalni redari imaju jedne ovlasti temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, a druge temeljem Odluke o komunalnom redu.
Na temelju Zakona, komunalni redari mogu utvrđivati prekršaje i izricati novčane kazne samo fizičkim osobama. Na temelju Odluke o komunalnom redu, kažnjavati mogu i pravne i fizičke osobe.
Kako naplatiti uklanjanje
Zakon također predviđa kako ukloniti otpad koji je završio tamo gdje nije smio. Trošak uklanjanja, logično, mora snositi onaj tko je otpad odbacio.
Ako se utvrdi počinitelj, on dobiva nalog da otpad ukloni. Ako ne postupi po nalogu, Grad uklanja otpad o trošku proračuna te naknadno tereti prekršitelja.
Nažalost, prečesto prekršitelj ostane nepoznat. Ako otpad nije na javnoj površini, trošak uklanjanja ide na teret vlasnika zemljišta. Uklanjanje otpada s javnih površina vraća nas na početak priče i spomenutih 100.000 eura potrošenih u zadnje dvije velike akcije.
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //
