Još početkom godine aktivisti su upozorili na to da supruga piše rudarske projekte, a suprug na javnoj poziciji ih odobrava.
Jedno ime među onima koja su se spominjala tijekom uhićenja koja je prošlog tjedna Uskok proveo na području zemlje – a čiji je “kapitalni ulov” bio glavni državni inspektor Andrija Mikulić – povezano je i s kamenolomom Siljevec. Riječ je o Draganu Krasiću, nedavno umirovljenom šefu rudarskog sektora u Ministarstvu gospodarstva, ujedno i Mikulićevu kumu.
Za Siljevec kao potencijalni kamenolom, za koji su napravljene sve istražne radnje i napravljene sve potrebne studije, nikako da se privede kraju cjelokupni postupak, a razlog tome su pravno-administrativne zapreke na relaciji investitor – županijska uprava – središnja država. Proteklih godina, otkako se mještani Ivanečke Željeznice i okolnih naselja aktivno bore protiv otvaranja kamenoloma u tome kraju, na prezime Krasić već su upozoravali članovi tamošnje Eko udruge “Naša Ivanščica”.
Projekt potpisala supruga Ozana
Naime, idejni rudarski projekt koji je u lipnju 2022. godine za Geomin, investitora u Siljevec, izradila tvrtka Rudist iz Zagreba, potpisala je kao direktorica Ozana Krasić.
Aktivisti iz “Naše Ivanščice” kažu da nisu znali za prezime Krasić u vrijeme kada su početkom ove godine obilazili hodnike Ministarstva gospodarstva, konkretno njegova Sektora za rudarstvo, tražeći uvid u projektnu dokumentaciju za Siljevec. No vrlo brzo povezali su ime i prezime načelnika toga sektora, Dragana Krasića, s imenom i prezimenom direktorice tvrtke čije je ime stajalo na naslovnici projektne dokumentacije – Ozane Krasić.
– Kako bismo dobili neke dodatne informacije, išli smo pitati Google i ostali zapanjeni. Naišli smo na priličan broj novinskih tekstova koji govore o bračnom paru Krasić. Ukratko: supruga Ozana radi projekte, a njih onda ispred Ministarstva odobrava njezin suprug Dragan. Po nama – debeli sukob interesa. Šlag na ovoj gorkoj čokoladi dolazi u obliku imena Andrije Mikulića, glavnog državnog inspektora, koji je kum obitelji Krasić. Čudili smo se što na naše prijave Državnom inspektoratu nitko nije reagirao, odnosno kad su inspektori i bili na terenu, nikad nismo dobili zapisnik. Sad se više ne čudimo – poručili su iz udruge u ožujku ove godine.
Kuljiš o njima pisao još 2008.
Jedan od novinskih članaka koji je povodom prošlotjednih uhićenja izvučen iz naftalina onaj je, danas pokojnog, Denisa Kuljiša objavljen 2008. godine u Globusu. Taj članak je, dakle, još prije 17 godina vrlo precizno opisivao veliku korupcijsku aferu iz rudarskog sektora koja je povezivala Dragana Krasića, Ozanu Krasić, Andriju Mikulića, ali i neke druge ljude, primjerice Mirka Bauka, oca istaknutog SDP-ovca Arsena Bauka.
– Na prvi pogled dr. Dragan Krasić je običan, srednjerangirani državni činovnik u administrativnom imperiju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. No, kao načelnik Sektora za rudarstvo u Upravi za energetiku i rudarstvo uživa autonomiju. Ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo, istina, po dužnosti potpisuje akte koje mu Krasić podnese, ali kako je nestručan za specijalizirano područje rudarstva, mora mu pokloniti povjerenje – tumačio je Kuljiš Krasićevu poziciju u sustavu.
“Zašto švercati drogu…”
Krasićeve odluke izravno utječu na izdavanje koncesijskih dozvola za kamenolome. A riječ je o gospodarskom sektoru koji je izrazito lukrativan, objasnio je Kuljiš pa duhovito poentirao:
– Proizvodnja košta najviše 100 eura po kubiku, što znači da u kamenolomu koji proizvodi samo tisuću kubika godišnje, ni kriv ni dužan, zaradiš tri do četiri milijuna kuna na godinu. Zašto bi čovjek švercao drogu ako može otvoriti kamenolom?
Da je Kuljiševo etiketiranje Mikulića, Krasića i ostalih kao “sumnjive rudarske ekipe” bilo više nego utemeljeno, sustav je uspio dokučiti tek danas, nakon što je tko zna koliko upitnih koncesija dodijeljeno i tko zna koliko mita podijeljeno.
Mito u novcu i mesu
U posljednjoj akciji, kojoj je prethodilo višemjesečno prisluškivanje Krasića i Mikulića, pokazalo se – prema informacijama nacionalnih medija dobivenih iz izvora povezanih s istragom – da su navodno mito tražili i dobili od vlasnika dvaju zagorskih kamenoloma: Ivice Vugrinca iz tvrtke Golubovečki kamenolomi i Gorana Večkovića, vlasnika Kamenoloma Žakanje i Kamenoloma Gorjak.
Da je riječ o biznisu u kojem 190.000 eura, građevinski materijal i meso (da, Vugrinec je Krasića i Mikulića navodno podmitio i kulenom i kobasicama) i nije neki veliki iznos za “podmazati” ključne ljude, pokazuju poslovni rezultati tih tvrtki. Prošle godine, primjerice, Golubovečki kamenolomi ostvarili su prihod od 30 milijuna eura, a dobit – dakle ono što je, kad se podvuče crta, Ivici Vugrincu ostalo “za život” – iznosila je 4,3 milijuna eura.
“To je ista ekipa”
Kad su se pojavile prve nepotpune informacije da je prošlotjedna afera povezana s korupcijom vezanom uz kamenolome na području Hrvatskog zagorja, u Eko udruzi “Naša Ivanščica” pomislili su da bi mogla biti riječ i o tvrtki Geomin i njezinu vlasniku i direktoru Stjepanu Jugu. Njegovo se ime ipak zasad ne spominje, no aktivisti upozoravaju na način funkcioniranja “hranidbenog lanca” u sektoru rudarstva.
– Jučerašnja uhićenja nas ne čude; štoviše, nadamo se proširenju istrage i novim uhićenjima. Nedavna uhićenja nisu vezana uz Siljevec, ali su usko vezana uz temu s kojom Siljevec živi unatrag nekoliko godina. Ekipa je ista, modus operandi će se u istražnom postupku rasvijetliti – kažu danas u udruzi.
Večković i Vugrinec tijekom subotnjeg prijepodneva pušteni su iz pritvora, pa se pretpostavlja, pišu nacionalni mediji, da su priznali nedjela koja im se stavljaju na teret. No Mikulić i Krasić idu u istražni zatvor na 30 dana zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.
Još jedna dobra vijest za mještane
U međuvremenu, nekoliko dana prije nego što je krenula Uskokova akcija čišćenja u rudarskom sektoru, mještane krajeva oko Siljevca dočekala je još jedna dobra vijest: Općina Budinščina odlučila je iz svojeg prostornog plana izbrisati kamenolome Siljevec i Obroščicu.
Kakve će konkretne posljedice to imati po daljnju realizaciju kamenoloma, zasad nije sasvim jasno. Naime, cijeli je postupak oko početka Geominove eksploatacije kamenoloma na Siljevcu zapeo zbog neusklađenosti prostornih planova. Ta su dva polja – Siljevec i Obroščica – ucrtana u općinski prostorni plan još od 2008. godine. No Krapinsko-zagorska županija usklađenje nikad nije napravila – u županijskom prostornom planu eksploatacijska polja Siljevec i Obroščica ne postoje.
Jesu li planovi (ne)sukladni?
Ipak, to nije priječilo da županijski Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša ocijeni da je općinski plan u skladu sa županijskim prostornim planom. To je pak bilo dovoljno da Ministarstvo gospodarstva pokrene postupak dodjele koncesije za istražne radove.
Bilo je to još krajem 2007. godine kad se donosio prostorni plan Općine Budinščina. Kako navode u Geominu, županijski Zavod i 2018. izdao je mišljenje da su planovi sukladni, a nakon toga još tri puta.
– Kod zadnjeg mišljenja provedena je stručna studija arhitektonskog biroa, konkretno APE agencije iz Zagreba, koja je potvrdila da prostorni planovi niže razine (općinski) ne mogu biti doneseni bez suglasnosti Županijskog zavoda za prostorno planiranje (KZŽ), drugim riječima – isti su u sukladnosti – odgovaraju iz tvrtke.
Odgovor se traži na sudu
Direktor Stjepan Jug pita se kako je moguće da su planovi bili sukladni, a poslije toga više nisu. Odgovor na ta pitanja tvrtka sada traži na sudu.
Iz Županije su pak objasnili da je Zavod potvrdio općinski plan zbog famoznog članka 16. stavka 3. u Županijskom prostornom planu, koji glasi:
“Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja, pod uvjetom da se planiraju u općinskim i gradskim prostornim planovima uvažavajući osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanju krajobraznih dijelova prostora te da na temelju prethodnih istraživanja zadovolje propise o rudarstvu.”
Međutim, postoji jedan problem: za te izmjene općinskog prostornog plana, kao ni za ranije, nije proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš niti Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Da je sve to potrebno, nadležna tijela sjetila su se tek u proteklih godinu dana.
“Još ima čelnika kojima je stalo do ljudi”
U Eko udruzi “Naša Ivanščica” vijest da Općina Budinščina briše Siljevec i Obroščicu iz prostornog plana dočekali su s odobravanjem.
– To budi nadu da postoje lokalne i područne samouprave na čijem su čelu ljudi kojima je stalo do Hrvatske, kojima je stalo do ljudi koji tu žive, koji ih pozivaju “ostanite ovdje” – poručili su iz udruge, misleći očigledno na Franju Jagića, načelnika Budinščine.
Ako Budinščina izbriše kamenolome i ako se takav plan uskladi sa županijskim planom, to bi, smatraju u “Našoj Ivanščici”, bio prvi konkretan korak u zaustavljanju kamenoloma na Siljevcu i Obroščici.
Sljedeći korak – Park prirode
Sljedeći korak, dodaju, bio bi donošenje Zakona o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore”. U popratnim dokumentima toga zakona stoji da “otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina neće biti moguće, no rad postojećih se zadržava”. To aktivistima nije dovoljno: traže da se u zakon izrijekom uvrsti odredba koja bi spriječila otvaranje kamenoloma na Siljevcu:
– Odbačeni su svi prijedlozi naše udruge, Hrvatskog planinarskog saveza i Grada Ivanca za stvarnu zaštitu Parka prirode od devastacija. Najvažniji prijedlog bio je da se dokumenti dopune na način da se izrijekom kaže da se “danom donošenja zakona prekidaju svi postupci za otvaranje kamenoloma započeti prije stupanja na snagu ovog zakona”.
S obzirom na to da to nije prošlo, njihov je zaključak da nad Siljevcem i Obroščicom i dalje ostaje neizvjesnost. Da ništa neće biti gotovo tim proglašenjem, smatra i Stjepan Jug.
Geomin o najavama iz Budinščine
U tvrtki Geomin nisu se previše uznemirili najavama iz Općine Budinščina da će se polje Siljevec brisati iz prostornog plana.
– Taj prostorni plan donesen je 2007. godine. Koliko je meni poznato, odnosi se to na nekakva stečena prava. Nije mi poznato kako bi se novim izmjenama to moglo promijeniti – odgovara Stjepan Jug.
Zbog svih tih pravno-administrativnih zavrzlama projekt Siljevec već neko vrijeme tapka u mjestu. Stjepan Jug kaže da su izgubili dvije i pol godine.
“Danas je taj dan”
A upravo na današnji dan, 30. studenoga 2025. godine, prestaje vrijediti rješenje o odobrenju za istraživanje mineralnih sirovina na Siljevcu.
Eko udruga “Naša Ivanščica” podsjeća da u Zakonu o rudarstvu, u članku 46., stoji da se rješenje ukida istekom roka navedenog u rješenju. U tome roku, tumače, Geomin je trebao ishoditi lokacijsku dozvolu. A to, zbog spomenutih neusklađenosti županijskog i općinskog prostornog plana, nije uspio. Stoga sada iz udruge poručuju:
– Danas je taj dan. Bit će interesantno vidjeti kako će institucije i neki drugi subjekti postupiti. Očekujemo da se zakon poštuje!
Serijal tekstova ‘Kamenolom i spalionica na zagorskim bregima’ objavljuje se uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
