Pet poruka blagdana Svih svetih

‘Svjetiljka života ne gori vječno, moramo se pobrinuti za ulje dobrih djela’

1. OTKAD 
SE SLAVI



Spomen na sve svece počeo se slaviti od 4. stoljeća, a prvi su tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni u Antiohiji. Taj se običaj, naveden i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.), do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.

2. POVEZIVANJE S KELTSKIM BLAGDANOM

Papa Grgur IV. (731. – 741.) premjestio je blagdan Svih svetih na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhain, koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama ‘svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu’.U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovijedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je ‘na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.’

3. POSJET 
GROBLJIMA


U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su neradni dan u Republici Hrvatskoj. Tradicija je da se tog dana obilaze groblja, koja se ukrašavaju posebnim vijencima i paljenjem svijeća uz molitvu za mrtve. No, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog. Osim uKatoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.

4. BLAGDAN NEKANONIZIRANIH SVETACA

Ono što je možda nedovoljno poznato jest da je blagdan Svih svetih posvećen, osim kanoniziranim svecima, i velikom broju onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Neupadljivi, zaboravljeni ljudi, koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost – majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, ljudi svih zanimanja, svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče, jer to i jest prvi smisao posjeta grobovima.

5. TRI MISE 
NA SISVETE


Najrašireniji katolički običaj na blagdan Svih svetih jest posjet grobovima preminulih članova obitelji i prijatelja, na kojima se stavlja cvijeće i pale svijeće uz molitvu.

Španjolski su svećenici još 1748. dobili povlasticu da na Dušni dan mogu služiti tri mise – jednu za koga god žele, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. godine proširio na cijelu Crkvu.

Najneobičnije običaje njeguju u Meksiku – dok većina svijeta taj blagdan štuje tiho, Meksiko se cijeli šareni, ali i buči zbog vatrometa i slavlja.Taj blagdan, koji Meksikanci zovu Dia de los Muertos, obilježavaju dvodnevnim proslavama koji su kombinacija katoličke tradicije i pretkolumbijske kulture.

Prvi je dan posvećen malim anđelima (‘angelitos’), odnosno umrloj djeci. Idućeg dana, koji se kod katolika obilježava kao Dušni dan, Meksikanci odaju počast i prisjećaju se odraslih pokojnika.Uobičajeno je da se obitelji okupljaju na veselim svečanostima na lokalnim grobljima, gdje se izrađuju posebni raskošno uređeni mini oltari. Održavaju se i paradama s puno raskošnih vijenaca, sezonskog cvijeća i specifično urešenih ‘jezivih’ figura kostura.

Čitav dan Svih svetih, kao i čitavu noć diljem Meksika se održavaju razne religijske ceremonije uz – vatromet!

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije