Za vlast je projekt u Apatiji standardna farma, za mještane je neprihvatljiva mega-investicija. Evo zašto...
Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić, u najavljenoj investiciji Perutnine Ptuj u Apatiji vidi „značajnu razvojnu priliku“ i milijunske prihode za proračun. Nasuprot tome, mještani Apatije poručuju kako njihovo zdravlje i kvaliteta života nemaju cijenu.
Sukob je eskalirao na nedavnom zboru građana, a mještani sada najavljuju i pravne korake te pridruživanje nacionalnom prosvjedu protiv sličnih projekata u zemlji.
Brojke koje izazivaju strah
Uzgoj peradi djelatnost je koja nije strana selu. Otpor, međutim, izaziva opseg najavljenog projekta.
„Ne želimo postati industrijsko selo”, kaže Marko Denačić, jedan od zabrinutih mještana. Pritom je jedan od ključnih kamena spoticanja stvarni kapacitet buduće farme.
Dok se u početnim dokumentima Grada prilikom prodaje zemljišta spominjala brojka od 370.000 pilića po turnusu, rješenje Ministarstva zaštite okoliša otkriva znatno veći apetit investitora – čak 558.210 pilića u jednom ciklusu.
Ako se uzme u obzir da farme pilića godišnje imaju šest do sedam turnusa, dolazi se do brojke od oko 3,5 milijuna pilića godišnje. Prema riječima mještanina, koji se pozivaju na službene podatke Hrvatske gospodarske komore, to čini oko 10 posto ukupne hrvatske proizvodnje!
“To nije farma, nego industrijski kompleks”
„To nije obiteljska farma, to je industrijski kompleks. Zamislite taj cjelogodišnji smrad i amonijak. Apatija nema kanalizaciju, kamo će sa 6.500 tona gnoja godišnje? Kamo će sa 60 milijuna litara otpadnih voda?“, pita Denačić, najbrajajući dugi niz pitanja na koje mještani ne dobivaju odgovore.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić drukčije tumači te brojke:
„Dokument koji se odnosi na usklađenost s ekološkom mrežom Varaždinske županije navodi maksimalne kapacitete farmi, koji ne moraju nužno biti realizirani u tom opsegu.”
Bilić: „Investicija se uklapa u tradiciju“
Bilić projekt brani ponajprije argumentima gospodarskog rasta. On ističe da bi Grad jednokratno uprihodio 500.000 eura komunalnog doprinosa, uz mjesečnu naknadu od 6.000 eura.
„Hrvatska danas proizvodi tek oko 70 posto potrebnih količina pilećeg mesa. Jačanje domaće proizvodnje je pitanje prehrambene sigurnosti“, poručuje Bilić.
Marko Denačić na to odgovara da nikakav novac neće popraviti kvalitetu života mještana Apatije i i okolnih naselja ako se izgradi najavljeni kompleks mega farme.
Je li to standardna ili mega farma?
Bilić kaže da uopće nije riječ o mega farmi: „Riječ je o standardnoj peradarskoj proizvodnji, kakva već postoji u brojnim sredinama u našoj okolici, od Varaždina do Donje Dubrave.”
No Kristina Stanko, jedna od istaknutih predstavnica mještana, ne slaže se s takvim viđenjem.
„Za naselje poput Apatije ovaj projekt jest megafarma. Radi se o kompleksu koji je nesrazmjerno velik u odnosu na veličinu i infrastrukturu mjesta u kojem se planira graditi”, napominje Stanko.
Studija utjecaja na okoliš
Gradonačelnik Bilić smiruje javnost porukom da će mještani na vrijeme dobiti sve odgovore na svoja pitanja.
„Prije bilo kakve gradnje potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i izraditi studiju koja mora dobiti pozitivno mišljenje nadležnih institucija. Upravo će ta studija dati jasne i stručne odgovore na sva pitanja te otkloniti prostor za nagađanja, špekulacije i netočne informacije”, smatra Bilić.
Opasnost od širenja farme
Dok se čekaju detaljniji podaci, gradonačelnik nije mogao odgovoriti na naša pitanja o tome koliko bi bilo otvorenih radnih mjesta.
Isto tako, izbjegao je odgovor na pitanje može li garantirati da se farma u budućnosti neće dodatno širiti. Naime, Marko Denačić skreće pažnju na to da je za potrebe farme namijenjeno 94.000 kvadrata.
„Što će biti s ostalih 130.000 kvadrata u Poduzetničkoj zoni Apatija? Tko će htjeti graditi svoj kompleks pokraj deset peradarnika?” pita Denačić.
Birokratsko rješenje
Kristina Stanko upozorava na manjkavost rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije:
„Ministarstvo kaže da nema utjecaja jer lokacija nije u mreži Natura 2000. To je birokratski odgovor. Nisu uzeli u obzir da rijeka Bednja teče na manje od 400 metara od farme i ulijeva se u Dravu, koja je strogo zaštićeno područje.“
Usporedba s drugim farmama
Da bi se kapacitet ove farme stavio u neki omjer, najbolje je to usporediti s Kokinom farmom u varaždinskom Jalkovcu. Planirana farma u Apatiji, naime, prema podacima iz Grada otprilike je kapacitetom jednaka toj farmi. A prema brojkama iz rješenja Ministarstva, bila bi oko 50 posto veća od Kokine farme.
U Jalkovcu se stanari godinama bune zbog nesnosnog smrada. Farma ima sve potrebne dozvole i koristi filtere za zrak. No mještani tamo svjedoče da se ne može boraviti u dvorištu, otvoriti prozor na kući… Najgore je između turnusa, kada se vrata farme otvaraju i kad se farma čisti.
Župan bez stava
Zanimao nas je stav Anđelka Stričaka, župana Varaždinske županije, o tome projektu. Nakon sedam dana od poslanog upita još uvijek se nije osvrnuo na problem koji muči mještane Apatije.
Za to vrijeme mještani prikupljaju potpise. Pokrenuli su peticiju koja će biti uručeni svima, od gradonačelnika do europarlamentaraca. Otkrili su i da su pokrenute neke pravne radnje. Čekaju odluku Upravnog suda.
Uz sve to, najavili su pridruživanje velikom nacionalnom prosvjedu protiv megafarmi koji će se održati u Sisku 25. travnja.
