Neke jednostavne promjene stila života mogu uvelike poboljšati zdravlje vaših bubrega...
Vaši bubrezi služe nekoliko važnih funkcija u tijelu. Ne samo da
naporno rade na uklanjanju tekućine i otpada iz više od 200
litara vaše krvi dnevno, oni također proizvode hormone koji
pomažu u kontroli vašeg krvnog tlaka, održavaju vaše kosti
zdravima, kontroliraju pH razinu i proizvode crvena krvna zrnca,
prema Nacionalnoj zakladi za bubrege. Ipak, unatoč tome što je to
bitan organ, mnogi od nas svakodnevno ‘muče’ bubrege.
S. Adam Ramin, dr. med., urolog i
medicinski direktor Urology Cancer Specialists u Los
Angelesu, kaže da postoji nekoliko načina na koje možete uništiti
zdravlje svojih bubrega, a da toga niste svjesni. Čitajte dalje
kako biste saznali šest stvari koje bi vaši bubrezi željeli
da prestanete raditi, te kako biste saznali kako neke jednostavne
promjene stila života mogu uvelike poboljšati zdravlje vaših
bubrega, piše Best Life.
Jedenje previše soli: Smanjenje unosa soli može imati
značajan utjecaj na zdravlje vaših bubrega, osobito ako već imate
poznati problem s bubrezima. Prema NKF-u, zdrave odrasle osobe
mogu planirati unos 2300 mg natrija dnevno, dok bi se osobe s
bubrežnom bolešću ili visokim krvnim tlakom trebale ograničiti na
1500 mg dnevno. “Problem je u tome što kada jedete previše soli,
bubrezi reagiraju zadržavanjem vode kako bi je razrijedili”,
objašnjava Ramin. “Ovo je zaštitna mjera koja pomaže uravnotežiti
kemijske razine krvotoka, što je potrebno za održavanje našeg
srca u ispravnom stanju. S vremenom, ovoliki stres na bubrege
može uzrokovati oštećenje njih i srčanog mišića. Dakle, sljedeći
put kad sjednete za obrok, kušajte hranu prije nego što je
začinite. Ako treba još nešto, dodajte samo prstohvat. Još bolje,
odaberite alternativu koja daje više okusa bez dodavanja više
natrija”, savjetuje Ramin .
Konzumiranje jako prerađene hrane: Prema studiji iz 2022.
objavljenoj u časopisu Nutrition, ispitanici koji su jeli
najveću količinu ultraprerađene hrane također su imali najveću
učestalost kronične bolesti bubrega. “Ljudsko tijelo i njegov
sustav filtriranja, uključujući bubrege, nisu dizajnirani za
preradu ‘brze hrane’ koju naše društvo danas tako rado
konzumira”, kaže Ramin. “Previše ove hrane tijekom predugog
razdoblja učinkovito blokira način na koji naša tijela rješavaju
otpad iz nje.” Urolog dodaje da, iako mnogi zdravstveni
djelatnici hvale jedenje “sve umjereno”, to može biti pogrešan
koncept – osobito kada je u pitanju brza hrana. “Ideja jedne
osobe o umjerenosti može biti ideja druge osobe o pretjeranosti.
Umjesto toga, usredotočite se na uključivanje ili povećanje
raznovrsnog voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica i vode u
svoju prehranu. Na taj ćete način ostaviti puno manje mjesta za
hranu koja u konačnici može uništiti zdravlje vaših bubrega”,
savjetuje.
Jedenje previše crvenog mesa: Postoji dovoljno dokaza koji
upućuju na to da proteini životinjskog podrijetla opterećuju
bubrege dok rade na uklanjanju otpada iz krvotoka. “Crveno meso
je na vrhu te liste”, kaže Ramin. Upozorava da se česta
konzumacija crvenog mesa povezuje s povećanim rizikom od razvoja
bubrežnih kamenaca. Iako nedvojbeno bolni, bubrežni kamenci nisu
najgori mogući ishod povezan s dijetama bogatim crvenim mesom.
Studija iz 2017. objavljena u Journal of American Society of
Nephrology otkrila je da je unos crvenog mesa “snažno
povezan” s rizikom od završne bubrežne bolesti (ESRD) na
način ovisan o dozi (što znači da ljudi češće konzumiraju crveno
meso, njihov rizik je postao veći). U međuvremenu, perad, riba,
jaja i mliječni proizvodi nisu bili u korelaciji s povećanim
rizikom od ESRD-a. I autori studije i Ramin preporučuju zamjenu
crvenog mesa biljnim proteinima kad god je to moguće. Orašasti
plodovi i sjemenke, cjelovite žitarice, grah i mahunarke te
visokoproteinsko povrće poput graška i brokule smatraju se
opcijama zdravim za bubrege.
Pijenje dijetalnih bezalkoholnih pića: Prema Klinici Mayo,
umjetni zaslađivači mogu biti sigurni za zdrave odrasle osobe ako
ih konzumiraju umjereno. Međutim, “neka istraživanja o
dugoročnoj, svakodnevnoj uporabi umjetnih zaslađivača ukazuju na
vezu s većim rizikom od moždanog udara, bolesti srca i smrti
općenito”, priznaju njihovi stručnjaci. Jedno istraživanje
sugerira da dijetalna gazirana pića napravljena s umjetnim
zaslađivačima također mogu utjecati na zdravlje vaših bubrega,
ističe Ramin. “Prije nekoliko godina, objavljeno je u
11-godišnjoj istraživačkoj studiji koju je proveo Harvard Medical
School na više od 3000 žena, da su dijetalna gazirana pića
povezana s udvostručenim povećanjem slabljenja zdravlja bubrega”,
napominje Ramin, ističući da su isti rezultati nisu ponovljeni u
studiji bezalkoholnih pića zaslađenih šećerom. To je navelo
istraživače na zaključak da su negativni učinci na bubrege
povezani s umjetnim zaslađivačima koji se nalaze u tim pićima,
kaže on. “Moj savjet: držite se vode. Nema kalorija i puno je
bolje za gotovo svaki organski sustav u vašem tijelu, uključujući
bubrege.”
Prečesto pijenje alkohola ili uzimanje lijekova protiv
bolova: Prema NKF-u, pijenje četiri alkoholna pića dnevno
može udvostručiti rizik od kronične bolesti bubrega. Biti pušač
također može povećati ovaj rizik. “Teški konzumenti alkohola
koji također puše imaju čak i veći rizik od problema s bubrezima.
Pušači koji su teški konzumenti alkohola imaju oko pet puta veću
šansu za razvoj kronične bolesti bubrega nego ljudi koji ne puše
ili prekomjerno piju alkohol”, piše organizacija . Slično tome,
pojedinci koji zlorabe lijekove protiv bolova ili druge droge,
imaju veći rizik od razvoja problema s bubrezima, kaže NKF. To
vrijedi za lijekove protiv bolova koji se izdaju bez recepta, kao
što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i analgetici.
“Smanjite redovitu upotrebu NSAID-a i nikad ne prekoračujte
preporučenu dozu”, pozivaju stručnjaci.
Pijenje previše kofeina: Na kraju, Ramin preporučuje da se
klonite prekomjernog unosa kofeina u prehrani. “Budući da je
kofein stimulans, ako ga pijete previše može povećati krvni
tlak što povećava stres na bubrege i tjera ih da ‘pretjeraju’”,
objašnjava, dodajući da dugoročni učinci toga mogu uključivati
zatajenje bubrega. “Izbjegnite rizik smanjenjem unosa na
najviše jednu ili dvije šalice kave dnevno”, kaže Ramin. Međutim,
ako znate da imate određenu bolest bubrega, najbolje je
razgovarati s liječnikom ili registriranim dijetetičarom o tome
koliko je kofeina sigurno za vas.