Mnogima je ljeto omiljeno doba godine, no na žalost izlazak
i boravak vani na otvorenom za one koji pate od alergija nije
uvijek lijepo iskustvo. Najveći broj ljudi u ovo doba godine
muči alergijski rinitis ili alergija na pelud koja može
izazvati kihanje, začepljen nos, suzne oči i svrbež u grlu.
Stanje obično počinje u djetinjstvu ili u pubertetu, no neki ga
razviju i kasnije u životu.
“Najbolji način da se nosite s alergijama je potpora imunološkom
sustavu”, kaže nutricionistica Penny Crowther koja je
za osobe osjetljive na pelud podijelila svoje prehrambene
preporuke. Evo što savjetuje:
1. Antioksidanse: “Antioksidansi su hranjive tvari bitne za
zaštitu imuniteta”, kaže, jer uništavaju destruktivne tvari
zvane slobodni radikali, koji svakodnevno zbog stresa i
zagađivača kojima smo izloženi napadaju naše stanične membrane.
“Zdrave su stanične membrane ključne za imunitet jer čine
zaštitnu barijeru protiv napadača iz vana”,
objašnjava. Najbolji prehrambeni izvori antioksidansa
su, dodaje, voće i povrće, a najvažniji nutrijenti koje
trebamo su vitamini A, C i E, te minerali cink i selen najvažniji
su antioksidativni nutrijenti. Isto tako, postoje i mnogi biljni
antioksidansi, poput npr. katehina iz zelenog čaja ili kurkumina
iz kurkume.
2. A i C vitamin: “A vitamin jača osjetljive vanjske
membrane nosa, grla, probavnog trakta i pluća koje su prva linija
obrane od napada izvana”, kaže Crowther . Nedostatak A vitamina
ili retinola povećava rizik od infekcije, a najviše ga ima u
mliječnim proizvodima, jetri i masnoj ribi. “C vitamin je glavna
hranjiva tvar za potporu imuniteta pa je poželjno jesti što
više paprike, kupusa, crnog ribiza, graška, jagoda, limuna,
kivija, naranči, grejpa i rajčica”, kaže
nutricionistkinja. “Bioflavonoidi; znani i kao P vitamini;
snažni su antioksidansi koji se prirodno pojavljuju gdje i C
vitamin, a pomažu u zaštiti od oštećenja stanica, parazita i
bakterija. Isto tako, pomažu i u održavanju dobre cirkulacije
krvi u tkivu pluća i podržavaju zdravu imunološku funkciju, a
najviše ih ima u paprici, bobičastom voću i agrumima.”
3. Cink: “Cink je apsolutno neophodan za zdravi imunološki sustav
jer proizvodnja i funkcija imunoloških stanica i hormona
povezanih s imunološkim sustavom ovise o odgovarajućim razinama
cinka. Loš osjet okusa ili mirisa, smanjeni apetit, česte
infekcije i bijele mrlje na noktima mogu biti znakovi nedostatka
cinka”, objasnila je. “Cinka u hrani nema baš
u izobilju, osim u mesu poput janjetine, te u
plodovima mora. Najbolji vegetarijanski izvori cinka su
pekan orasi, zob, raž, sušeni grašak i mljevene sjemenke
bundeve.
4. Folnu kiselinu i B12: Folna je
kiselina potrebna za napajanje imunoloških stanica koje
uništavaju bakterije i za održavanje odgovarajuće
razine limfocita. B12 se uglavnom nalazi u hrani
životinjskog podrijetla; mesu, jajima, siru
i sardinama.
5. D vitamin i Omege 3: “D vitamin je od vitalne
važnosti za imunološku funkciju, a da bi ga proizvelo tijelo
treba sunčevu svjetlost. Izvori hrane bogati ovim
vitaminom i omegama 3 su maslac, sir,
masna riba, sjemenke, losos, tuna, skuša
i hladno prešano ulje poput lanenog i ulja konoplje.
Najbolji izvori omege 6 masti su sjemenke suncokreta i sezama.