Kako od europskih birokrata koji donose odluku o Europskoj prijestolnici mladih očekivati da zažmire na to da nam je sam vrh gradske vlasti opterećen nizom korupcijskih afera?
Tajni sastojak
Iz francuskog Amiensa u četvrtak navečer
pristigle su vijesti koje nikoga nisu obradovale.
Varaždin nije uspio, ni iz drugog pokušaja,
ponijeti titulu Europske prijestolnice mladih.
Razlog za slavljeničko raspoloženje naposljetku je imala
delegacija Tirane.
> NIJE PROŠLO ‘Nećemo se više
kandidirati, ali mladi spremni za promjene
ostaju’
U protekle dvije godine članovi varaždinskog tima marljivo su
pripremali kandidaturu. Ostavljali su pritom dojam da ih
pogoni snažna želja, veliki entuzijazam, iznimna
kreativnost… I da su njihove aktivnosti prožete skladnim
odnosima.
Ako se izuzmu poneke nespretnosti, koje ćemo dobronamjerno
pripisati mladosti i neiskustvu, nema razloga ne vjerovati da je
zaista tako i bilo.
No očigledno je da to nije bilo dovoljno. Ostaje dojam kao da je
nedostajao neki ‘tajni sastojak’.
Ili je možda jedan ‘tajni sastojak’ bio suvišan?
Europski forum mladih platforma je koja, između
ostaloga, ima za cilj ohrabrivati mlade da pojačano participiraju
u društvu… I to sve na temeljima slobode, demokracije i
vladavine prava.
Pa kako onda, uzevši sve to u obzir, od europskih birokrata
koji donose odluku očekivati da zažmire na društveno-političke
okolnosti u kojima je varaždinska kandidatura nastajala?
Ili, jednostavnije rečeno, kako očekivati da nizom
korupcijskih afera opterećen sam vrh gradske vlasti ne
postane preveliki teret ovoj kandidaturi? Upravo taj suvišni
‘tajni sastojak’.
Stoga, s obzirom na navedene okolnosti, riječi zahvale voditelja
projekta Nine Preložnjaka zvuče, koje li
ironije, sasvim prilično: ‘Hvala Gradu Varaždinu na užasnoj, ali
doslovno užasnoj, potpori.’
Obveznice, božićnice i ejakulacije
Dok su članovi varaždinske delegacije u
Francuskoj uzbuđeno iščekivali proglašenje
Europske prijestolnice mladih za 2022. godinu,
njihov suvišni ‘tajni sastojak’ u Gradskoj
vijećnici planirao je kako svakoga od njih zadužiti za
500 eura.
> 170 MILIJUNA KUNA Gradska vlast
planira svakog Varaždinca zadužiti za gotovo 500
eura!
No na vijest o tome da Grad želi izdati obveznice u iznosu od
170 milijuna kuna obrvu nije podigao preveliki
broj građana. Gradska vlast, pokazuje se, nema razloga
strepjeti od izljeva građanskog nezadovoljstva.
Daleko više njih zainteresirano je kako do dječjih božićnica.
Ipak one vrijede nekih 16-ak eura.
No ono što je tek ohrabrujuće, a podaci o čitanosti ne lažu, je
to da je oko pet puta više građana bilo zainteresirano saznati
odgovor na pitanje zašto je dobro da muškarac ejakulira 21 puta
mjesečno.
Ovih nekoliko primjera možda najbolje može objasniti
razliku između javnog interesa i interesa javnosti.
Ugled i dobar glas
Pod javni interes svakako bi trebalo spadati i pitanje što se
događa s hrpama glomaznog otpada na pretovarnoj stanici u
Poljani Biškupečkoj.
Nekim čudom javni interes ovoga se puta čak poklopio s
interesom javnosti, i to zahvaljujući nesebičnom doprinosu same
Čistoće. Iz ove tvrtke, naime, u pomoć su
pozvali policiju kada smo u utorak došli fotografijom
dokumentirati stanje na terenu.
> VŽ SMEĆE Došli smo fotografirati
hrpe nagomilanog otpada, Čistoća je pozvala policiju
Nevjerojatan je talent uprave tog komunalnog poduzeća
za opetovano i opetovano narušavanje njegova
‘ugleda i dobrog glasa’. Odnosno onoga što je od njega ostalo.
Riječ je, ako vam je proteklih mjeseci promaklo, o frazi koja se
zapravo stavlja na teret aktivistu Matiji Mikcu
u tužbi koju je protiv njega podnijela Čistoća jer je pričao
naglas.
> Čistoća od Mikca traži 30.000 kuna
zbog ‘zlouporabe slobode izražavanja’
Bit će zanimljivo pratiti daljnji razvoj ove sage
čiju produkciju potpisuje direktor Davor
Skroza, a koprodukciju gradski oci
Ivan Čehok i
Zlatan Avar. Podsjetimo, u
prijašnjim nastavcima Čistoća se najprije posvađala s
običnim građanima korisnicima usluga, zatim s lokalnim
aktivistima, a naposljetku i s medijima.
S takvim raskošnim talentom, kažemo, čovjek se rađa. To se ne da
naučiti.
Druga strana priče
Nije Čistoća jedina koja posjeduje izniman
talent za čuvanje ‘ugleda i dobrog glasa’ tvrtke. U
proteklim danima na tome polju zablistao je
i VIS Promotex.
Riječ je o poduzeću koje je u javnosti prepoznato ponajprije po
proizvodnji suncobrana, no u određenim situacijama pretvara se
gotovo pa u humanitarnu organizaciju.
Tako je bilo i nakon što su ‘zle novinarke’ iz
RTL-ove emisije Potraga
objavile priču o nezadovoljnim radnicima iz
Nepala. Ekipa je trbuhom za kruhom proputovala
pola planeta da bi na kraju, kako su ispričali, bili
ucijenjeni da potpišu dodatak ugovoru
radi smanjenja plaće ili neka se vrate u Nepal.
Direktor Marijo Bucina nakon objave priloga
reagirao je prema svim medijima koji su prenijeli priču,
ustvrdivši da je tvrtki time nanesena ‘nepopravljiva šteta’.
Kako je VIS Promotex odlučio ispraviti tu ‘nepopravljivu štetu’?
Stvaranjem nove ‘nepopravljive štete’. Odnosno objavom priče koja
je u javnosti izazvala tek podsmijeh i zgražanje.
> NEPALCI SE ISPRIČALI ‘Pogriješili
smo, ovo je odlična kompanija i svi su prijateljski
nastrojeni’
Ono što se pritom dogodilo je da su neki mediji objavili ‘drugu
stranu priče’, a da nitko nije mogao pronaći gdje je u istome
mediju objavljena prva strana priče. Još je nadrealnije bilo
to što je ‘druga strana priče’ ilustrirana fotografijom Nepalaca
koji uopće ne rade u VIS Promotexu.
No čuđenju zapravo nema previše mjesta ako se zna da se radi o
Regionalnom tjedniku, besplatnoj tiskovini
koju možemo nazvati svojevrsnim ‘tvorničkim listom’ VIS
Promotexa.
Varaždinski tajkun Davor Patafta, ujedno i
gradski vijećnik, u proteklom razdoblju redovito je demantirao da
je i dalje povezan s tvrtkama kojima je do jučer bio i
vlasnik i direktor.
No u prilogu RTL-ove Potrage svjedočili smo povijesno
iskrenom trenutku netipičnom za njegovo javno djelovanje. Na
pitanje ne stoji li on iza svega, ipak nije odgovorio jasno i
nedvosmisleno – ‘ne’.