Stručnjaci i oporba žele dvotrećinsku većinu te vremensko i sadržajno ograničenje.
Nakon ograničavanja kretanja, pandemija
koronavirusa donijela je i Vladin prijedlog da se
privremeno omogući praćenje lokacije mobitela
građana. Ovakvo zadiranje u Ustavom zaštićenu privatnost
građana naišlo je na nemali otpor u Saboru, u
kojem oporba, ali i vladajući HNS, potporu mjeri uvjetuje
amandmanima kojima bi se u zakon ugradili osigurači za slučaj da
vlast ovu mjeru pokuša zloupotrijebiti i nakon smirivanja
epidemije.
– Neprihvatljivo je to što ne postoje odredbe što se s tim
podacima čini nakon što mjera prođe, niti je predviđeno
izvještavanje osobe – upozorio je SDP-ov Peđa
Grbin i zatražio ograničavanje mjere na osobe u
samoizolaciji, obavještavanje praćenih osoba, uništavanje
podataka nakon isteka mjere…
U zahtjevu da se u zakon ugrade osigurači oporbi se priključio i
vladajući HNS i dio zastupnika manjina, dok su manje stranke
izričito protiv mogućnosti praćenja lokacije mobitela.
U Saboru smo tako svjedočili jednoj od rijetkih situacija u
kojima na istu stranu staju Miro Bulj, Hrvoje Zekanović,
Anka Mrak Taritaš i Mirando Mrsić, koji se redom boje da
će nam pod krinkom zaštite zdravlja u zakon ući ‘kukavičja jaja’
koja mogu dovesti do urušavanja demokracije.
Stručnjaci nisu suglasni
Jučer se postavilo i pitanje procedure po kojoj se privremeno
mogu suspendirati ustavna prava. SDP je za proglašenje
izvanrednog stanja u kojem bi se to moglo učiniti isključivo
dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Je li proglašavanje
izvanrednog stanja nužno i mogu li se ovakve mjere donijeti i bez
dvotrećinske većine, upitali smo ustavne stručnjake, koji o ovom
pitanju nisu suglasni.
Riječka profesorica Sanja Barić dijeli mišljenje
da je za nadzor lokacije mobitela potrebna dvotrećinska većina i
ne vidi razlog zašto se ona ne bi postigla.
– Nema razloga da ne bude dvotrećinske većine jer ovo nije
vrijeme za bildanje političkih mišića. No, mjeru bi svakako
trebalo sadržajno i vremenski ograničiti – kaže Barić.
Smatra da bi zakon trebao izrijekom propisati da je praćenje
moguće samo u precizno utvrđenom vremenskom periodu, u kojem
zasjeda Sabor.
– Treba napisati da se mjera primjenjuje za razdoblje epidemije,
primjerice do 15. srpnja ili 15. rujna, a ako se kasnije pokaže
potreba dulje primjene, Sabor može produljiti trajanje odredbe –
objašnjava Barić i dodaje da je nužno precizirati i postupanje s
prikupljenim podacima nakon prestanka mjere. Time bi se, uvjerena
je, uklonile sve bojazni i teorije zavjere tipa Big Brothera.
Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta drži,
međutim, da se oko ovog zakona digla nepotrebna panika te da se
radi o politiziranju zbog blizine parlamentarnih izbora.
Uvjeren je da za donošenje ove mjere nije potrebna dvotrećinska
većina, a izričito je protiv proglašenja izvanrednog stanja koje
je, kaže, ‘puno veći đon od ovih mjera’.
Palić upozorava da izvanredno stanje u sebi nosi puno veće
opasnosti za demokraciju od mjera koje predlaže Vlada, primjerice
da si izabrani saborski zastupnici tada mogu produljiti
mandat.
– Ne treba zazivati izvanredno stanje ako tijela države mogu
funkcionirati. Ova epidemija nije ugrozila opstojnost RH – tumači
Palić.
Uvjeren je da se praćenje lokacije mobitela bez problema može
uvesti na temelju članka 16. Ustava, koji u slučaju ugroze javnog
zdravlja omogućuje ograničenja ustavnih prava zakonom, dakle
natpolovičnom većinom svih zastupnika.
Što se tiče prigovora da zakonom nije precizirano ni trajanje
mjere ni što će se učiniti s podacima prikupljenim tijekom
epidemije, Palić drži da je dovoljan osigurač zakonski zahtjev da
se praćenje provodi u skladu s posebnim propisima, koji policiji
onemogućuju zloporabu prikupljenih podataka.
Koju bi ustavnu odredbu trebalo primijeniti u ovoj situaciji,
nije bio načisto ni predsjednik Sabora Gordan
Jandroković, koji je najavio da će se za savjet obratiti
Ustavnom sudu, no od tamo je dobio ‘odbijenicu’.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović,
naime, tumači da je na Saboru da odluči o suspenziji prava, a
Ustavni sud može reagirati samo naknadno, ukaže li se potreba.
Ustavni sud odbio Sabor
– Ustavni sud neće davati nikakva mišljenja Hrvatskom saboru koji
nije ovlašten to tražiti od nas, a niti Ustavni sud ima ovlast
davati takva mišljenja. Na Saboru je da o tome odluči – bio
je jasan Šeparović.
Podsjeća i da su neka ustavna prava ograničena kroz Zakon o
konverziji i lex Agrokor, i to na temelju članka 16. Ustava, bez
dvotrećinske većine te da Ustavni sud ni u jednom ni u drugom
slučaju nije našao povrede Ustava. Takva poruka mogla bi se
iščitati i kao ‘blagoslov’ da se ustavna prava i ovoga puta
ograniče bez dvotrećinske, natpolovičnom većinom svih zastupnika
u Saboru.
Predsjednik Ustavnog suda, međutim, nije isto što i Ustavni sud
pa se Saboru može dogoditi da mu se s te instance naknadno ukinu
odluke. Dvotrećinsku većinu ipak će teško postići pa je
vjerojatnije da će se ići na kvalificiranu, no ostanu li HNS i
‘manjinci’ pri jučerašnjim stavovima, izgledno je da će Vlada
morati amandmanom popraviti predloženi tekst i ugraditi odredbe
koje će osigurati da, kada epidemija jednom prođe, mjere
pravovremeno budu stavljene izvan snage.
U protivnom, ne samo da neće moći dobiti većinu za svoj
prijedlog, nego bi mogli i podgrijati sumnje u nečasne namjere.
Iz Ureda predsjednika Republike Zorana
Milanovića, koji bi u slučaju izvanrednog stanja s
premijerom donosio te odluke, poručili su da prate situaciju, ali
za komentar nisu bili spremni.
Pratit će se samo lokacija, ne pozivi i SMS-ovi
Predložene Vladine dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama,
koje su se jučer našle u Saboru, omogućile bi nadležnim
institucijama, odnosno policiji, da prate pojedine građane i
njihovo kretanje putem lokacije koju odašilje njihov mobitel.
Naime, kako sada stvari stoje, svi oni koji su u samoizolaciji
trebali bi ili su već dali svoje podatke o broju mobitela. Usvoji
li se zakon, telekomi bi trebali nadležnima omogućiti da vide
gdje se i kuda kreću osobe u samoizolaciji.
Pratili bi se izdvojeni podaci jer u prijedlogu izmjena zakona
izričito stoji da se ‘obrađuju podaci bez prometnih podataka’. To
znači da se ne prate ni pozivi ni SMS poruke.
– Mjera ne uključuje korištenje nikakvih biometrijskih ili drugih
privatnih podataka osim lokacije uređaja i zato je smatram
razmjernom situaciji i manje invazivnom nego u nekim drugim
zemljama – ističe Đuro Lubura, predsjednik
Digitalne Hrvatske.
U slučaju da korisnik isključi mobilni uređaj, nadležnim tijelima
bit će dostupna zadnja poznata lokacija njegova uređaja. Svi
pozivi na broj za hitne slučajeve 112, prema EU zakonu,
automatski uključuju lokacijske podatke pozivatelja.