Glazbena industrija pred kolapsom. - Nejasne su i neprovedive mjere, a stožeru je najlakše sve zabraniti nego nadzirati - poručuju...
Udruge poduzeća kreativne industrije, koja uključuje umjetnike,
organizatore koncerata i festivala, produkcijske tvrtke, glazbene
menadžere te ostale djelatnike iz glazbene industrije, pokrenule
su kampanju “Pustite glazbu neka svira, a nas da radimo” po uzoru
na kolege iz Velike Britanije, kako bi istaknule važnost ove
industrijske grane u gospodarstvu Republike Hrvatske i spriječile
da ta industrija, uslijed epidemije COVID-19, ne doživi potpuni
kolaps, piše gopetition.com.
U nastavku prenosimo njihovo priopćenje koje su uputili
premijeru Andreju Plenkoviću.
Isto potpisuje Darko Tuček,
predsjednik Udruge glazbenih managera i organizatora.
‘Poštovani mr. sc. Plenkoviću, predsjedniče Vlade Republike
Hrvatske, udruge poduzeća kreativne industrije, koja uključuje
umjetnike, organizatore koncerata i festivala, produkcijske
tvrtke, glazbene menadžere te ostale djelatnike iz glazbene
industrije, pokrenule su kampanju “Pustite glazbu neka svira, a
nas da radimo” po uzoru na kolege iz Velike Britanije, kako bi
istaknule važnost ove industrijske grane u gospodarstvu Republike
Hrvatske i spriječile da ta industrija, uslijed epidemije
COVID-19, ne doživi potpuni kolaps.
Sektor kreativne glazbene industrije, organizacije
kulturno-zabavnih događaja, koncerata, festivala i sajmova
predstavlja industriju koja nije samo nacionalni i kulturološki
ponos Hrvatske, već i značajan ekonomski čimbenik:
Ovaj sektor zapošljava više od 15.000 ljudi, sagledavajući sve
segmente – od produkcije, organizacije, zaštite do same
realizacije. Mi smo motor modernog turizma, sadržaja i događaja.
Više od 10.000 naših realiziranih događaja, manjih i većih,
rezultira s više milijuna noćenja.Kroz gospodarske i ostale
segmente koji prate zabavnu industriju akumuliramo potrošnju veću
od 10 milijardi kuna. Imamo značajan, a često i presudan utjecaj
na vanpansionsku potrošnju i lokalna gospodarstva (pojedine
turističke destinacije kreirane su na raznim festivalskim i
ostalim događajima).
Aktualno stanje
Prije svega želimo naglasiti da smo svjesni kako epidemija
COVID-19 zahtijeva prilagodbu cijeloga društvenog života i
promjenu ponašanja svih pojedinaca, no inzistiramo da ona bude
ravnomjerno primijenjena u svim segmentima gospodarskog i
društvenog života, a to sada nije tako.
Uočili smo četiri aktualna problema:
1. Neodgovorni pojedinci
U Republici Hrvatskoj dopustili smo da naša industrija bude talac
privatnih organizatora koji organizacijom, prije svega
obiteljskih okupljanja i svadbenih svečanosti, svojom
neodgovornošću i neprofesionalnošću narušavaju ionako tešku
situaciju. Nepridržavanjem osnovnih preporuka oni doprinose
stigmatizaciji i problematiziranju masovnijih okupljanja i time
ruše cijeli sustav – suočavamo se s time da se ovaj problem
pojačano ne nadzire. Kontrola takvih događaja je minimalna, a
sankcije nepostojeće. S obzirom na situaciju, sasvim je opravdano
što se pitamo zašto se pravovremeno ne djeluje i zašto se ne
izdvajaju neprofesionalne i neodgovorne organizacije, kako bi
sustav mogao koliko-toliko “novonormalno” dalje funkcionirati.
2. “Profesionalni zabranitelji”
U Republici Hrvatskoj dopustili smo da o ustavnom pravu na rad
odlučuju lokalni stožeri (primjerice u Istarskoj ili Međimurskoj
županiji), koji šalju upute da se pojedine kulturne, sportske i
koncertne manifestacije otkažu neovisno o tome ima li zaraženih
ili nema u njihovoj županiji, vjerojatno motivirani geslom
“jednostavnije je sve zabraniti nego nadzirati”. Samim time
poduzetnicima se ne dopušta zaraditi plaću za svoje djelatnike i,
naravno, onemogućeno im je uplaćivanje davanja u državni
proračun, iz kojeg ti isti “zabranitelji” u pravilu dobivaju
plaću radili ili ne radili svoj posao. Sadašnjim pristupom došli
smo do, po nama, apsurdne situacije koju možemo slikovito
opisati: Postaje nam logično da “revni” direktor autoceste Zagreb
– Split zatvori tu istu cestu jer su se u posljednjih sedam dana
dogodile tri ozbiljne prometne nesreće s više ozlijeđenih
(uzrokovane, naravno, alkoholom i brzinom). Komunikacija
zatvorenom autocestom do daljnjega se odvija pješice, što je
zdravije, sigurnije, a i sigurno neće biti ozbiljno ozlijeđenih i
poginulih.
3. Nejasne i neprovedive mjere
Smatramo da je potrebno hitno utvrditi i donijeti:
– jasne kriterije koji će biti koordinirani s organizatorima iz
realnog sektora
– jasno definirane i provedive mjere (prije svega određivanje
broja posjetitelja događaja sukladno kvadraturi prostora i broju
raspoloživih sjedećih mjesta, a ne u skladu s paušalnom brojkom
jer neodgovorni pojedinci male i neadekvatne prostore pretrpavaju
posjetiteljima).
Svjesni smo da je izuzetno teško propisivati mjere koje moraju
obuhvatiti sve elemente gospodarskog i društvenog života, kao što
i razumijemo da članovi stožera ne mogu ući u problematiku svake
branše i ne mogu znati njihove specifičnosti. Zato smo spremni
uključiti se u cjelokupnu problematiku sa svim svojim praktičnim
znanjima i stručnim kadrovima u donošenju i provođenju potrebnih
mjera.
4. Financijska neodrživost
Jasno nam je da nije bilo moguće održati velike projekte i
festivale, no pitamo se kako je moguće da u dva mjeseca nismo
stvorili uvjete po kojima mogu barem minimalno funkcionirati svi
manji događaji i koncerti, kao i manji događaji na otvorenim
trgovima i lokacijama. Da smo to učinili, cijeli bi sektor možda
imao sredstva za barem minimalno funkcioniranje i time bi
napravili dodatne događaje u uvjetima koji su epidemiološki
najmanje sporni (do sada nije bilo zaraze na otvorenom). Ovako je
do sada otkazano preko 90 % svih događaja i cijela je industrija
pred kolektivnim stečajem.
Također uočavamo sljedeće: Dok europske države donose hitne
pakete mjera bespovratnih sredstava podrške glazbenoj industriji,
većina naših kompanija nije dobila niti odgovor na zahtjeve za
financiranje kreditima po liniji Hrvatske agencije za malo
gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), predane
početkom travnja 2020., a kamoli povoljna kreditna sredstva.
Naglašavamo – ne bespovratna, već kreditna sredstva. Kao
usporedbu ističemo da Njemačka ovoj industriji direktno izdvaja
50 milijardi eura, Italija 130 milijuna eura, a Velika Britanija
1.57 milijardi funti.
S obzirom na sve spomenuto, od Vlade RH tražimo
sljedeće:
1) Jasne kriterije po kojima će naša industrija moći bar
minimalno funkcionirati uz poštivanje svih epidemioloških mjera
jer po sadašnjima kriterijima ništa nije zabranjeno, ali nije ni
dozvoljeno, već je sve nejasno “preporučeno”. To je jedini način
za očuvanje radnih mjesta. Potrebno je hitno donošenje jasnih
kriterija, koji će biti koordinirani s organizatorima iz realnog
sektora, te jasno definiranih i provedivih mjera, prije svega
određivanje broja posjetitelja događaja sukladno kvadraturi
prostora i broju raspoloživih sjedećih mjesta, a ne u skladu s
paušalnom brojkom.
2) Zadržavanje postojećeg paketa financijske podrške poslovanja
za očuvanje radnih mjesta (mjera 4.000,00 kn) po principu
subvencija za očuvanje radnih mjesta prema padu prometa.
Mišljenja smo kako nije korektno da istu subvenciju imaju oni
koji imaju pad od 50 % i oni čiji je pad prometa 90 % te smatramo
da je potrebna gradacija.
3) Hitno otvorenje kreditne linije kod Hrvatske banke za obnovu i
razvitak (HBOR) (kao i za turizam), kako bi poduzetnici što prije
realizirali sredstva za likvidnost po principu kao za ostale
ugrožene industrije (dvije godine poček, pet godina povrat).
4) Formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu kulture, za vrijeme
trajanja epidemije COVID-19, za sve pojedince iz industrije koji
su svoj rad realizirali kroz ugovore o djelu za isplatu
minimalnog dohotka, kako bi omogućili minimalan prihod za njih i
njihove obitelji. Vjerujemo da su ti pojedinci tijekom godina
svojeg rada takav status svakako zaslužili uplatom poreza i
mnogobrojnim humanitarnim aktivnostima, a trenutno u sustavu
nemaju apsolutno nikakva prava.
5) Porezno rasterećenje smanjenjem PDV-a na ulaznice na 5 % kao
doprinos buduće potpune normalizacije poslovanja i konkurentnosti
na tržištu susjednih zemalja, koje to sada čine.
6) Formiranje fonda pri Ministarstvu gospodarstva ili turizma, a
koji bi služio za potporu marketinških aktivnosti manifestacija
(raznih događaja, festivala, sajmova) na domaćem i stranom
medijskom tržištu. Da bi povratak na tržište uopće bio moguć, bit
će potreban značajan marketinški napor, uz napomenu da europsko
okruženje već sada značajno financira ovakve aktivnosti.
Zaključak
Naposljetku, jasno je da sektor kreativne industrije
(organizacije kulturno-zabavnih događaja, koncerata i festivala)
predstavlja industriju koja je prva osjetila posljedice epidemije
virusa COVID-19 te joj niti do današnjeg dana nije omogućen
“novonormalan” rad. Dok kompletna kreativna industrija u
potpunosti ne započne s normalnim radom, a po nekim predviđanjima
to će biti moguće tek na proljeće 2021., podrška države presudna
je za sprečavanje masovnih nelikvidnosti i kompletan stečaj,
odnosno prestanak rada ove industrije. Ako Vlada RH ne pruži
pravodobnu i dobro ciljanu podršku ovom sektoru, mnogi
glazbenici, autori, producenti, organizatori festivala, sajmova i
drugih događaja, tonska i video studija, rental kompanije i
ostali dionici ove industrije izgubit će osnovnu fizičku
infrastrukturu, kao i tehničke kadrove koji su stvarani godinama,
a koje je nemoguće zamijeniti čak i ako se industrija uspije
vratiti do ekonomske održivosti nakon epidemije.
Dok jedan dio javnosti glazbu i kreativnu industriju doživljava
kao hobi djelatnost, ona je nama jedina profesija i egzistencija.
Svi vide samo uspješna estradna imena, ali industriju čine tisuće
glazbenika, tehničara, ton majstora, vozača, tehničkog osoblja,
scenskih radnika, montera, električara, zaštitara, agencijskih
djelatnika itd. Napominjemo da mi kao kreativna industrija
pojedinaca nikad nismo tražili sredstva za razvoj ili za
spašavanje kroz proračun (za razliku od recimo brodogradnje i
sl.), već smo se razvijali vlastitim uspješnim, dugogodišnjim
djelovanjem na tržištu i kao takvi smo stvorili brendove i
“imena” koja nešto znače u svijetu zabave i događaja. Sav će taj
napor i trud biti uzaludan ako ne budemo brzo djelovali i ako ne
preživimo ovu krizu.
Stoga se Vama, mr. sc. Plenkoviću, obraćamo kao predsjedniku
Vlade RH jer moguće rješenje obuhvaća koordinaciju više
ministarstava. S obzirom na to da Ste u početku pokazali
učinkovitost i brzinu odgovora na krizu, vjerujemo da i sada
možemo zajednički pronaći kvalitetno i brzo rješenje.’