‘Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazi do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija. Ona je prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.’ Taj zaključak donijelo je 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša, još daleke 1924. godine. Tada je ustanovljen Svjetski dan štednje koji predstavlja oživljavanje borbe protiv rasipništva, a svake godine obilježava se 31. listopada. Tako je započela era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
Hrvati štede, a Hrvatice još više
Prema istraživanju iz ljeta ove godine, gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 452 kune. Velika većina građana, njih 90 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29 posto), te stvaranje zaliha za ‘stare dane’ (24 posto). Neki štede jer mogu, a drugi jer moraju.
Tako ispada da zapravo u Hrvatskoj svi štede, samo svatko na svoj način i to ne podrazumijeva uvijek gomilanje zaliha, već u polovici slučajeva preživljavanje od mjeseca do mjeseca. Malo više od polovice, čak 53 posto građana dobro upravlja svojim financijama, kontrolira potrošnju u okviru dopuštenih prekoračenja ili bez njih, a građani su ove godine u banke sklonili preko 240 milijardi kuna. Ova velika brojka ukazuje da se još uvijek premalo investira, da ljudi nisu spremni na trošenje i čuvaju novac za bolje dane.
Iako mnogi smatraju da žene više troše, a muškarci su ti koji su razboritiji u potrošnji, anketa pokazuje da su zapravo pripadnice nježnijeg spola sklonije štednji. Žene su te koje rado štede, vode evidenciju o potrošnji i u manjoj mjeri se zadužuju. Možemo pretpostaviti da je razlog tome što su žene sklonije analizirati sve informacije iz svoje okoline, manje riskiraju, pa su vjerojatno tako i sklonije kontrolirati kućni budžet i racionalnije njime upravljati.
Žene odlučuju
Ako na to nadovežemo rezultate najnovijih istraživanja iz SAD-a koja pokazuju da žene utječu na kupnju računalne opreme u 66 posto slučajeva, na kupnju automobila u 60 posto slučajeva te su vlasnice 89 posto svih novih bankovnih računa možemo zaključiti da su žene te koje upravljaju novcem. U svakom domaćinstvu, poljoprivrednom gospodarstvu, obitelji, tvrtki, iako često nisu na isturenoj poziciji, žene su vrlo često siva eminencija i neimenovane ili imenovane direktorice financija, pa su tako žene te koje donose ključne odluke i upravljaju kapitalom.
Promatramo li vlasničku strukturu poduzetništva u Hrvatskoj prema rodnom kriteriju, udio žena poduzetnica, prema Fininim podacima, 2010. iznosio je 17,3 posto, tri godine kasnije 19,6 posto, a danas se procijenjuje da je već 30 posto žena poduzetnica u Hrvatskoj, a brojka i dalje raste. Stvarajući novac, kvalitetnim i racionalnim upravljanjem novcem te na temelju činjenice da upravo žene odlučuju o kupnji, žene su te koje drže konce u rukama i stvaraju napredak jer kao što smo rekli na početku, štednja te racionalno upravljanje novcem jedan je od temelja rasta i razvoja gospodarstva. Žene, sretan vam Svjetski dan štednje!
