Google Mobility Report pokazuje da su hrvatski građani i bez naredbi prorijedili odlaske u restorane, kafiće, šoping, kina...
Svakim danom sve veći broj zaraženih od Covida 19 ‘natjerao’
vlade niza europskih zemalja da ponovno proglase manje ili više
strogi lockdown. U Hrvatskoj to još uvijek nije opcija, premda su
prošli tjedan neslavni rekordi u broju novozaraženih,
hospitaliziranih i umrlih bili obarani iz dana u dan. Nacionalni
stožer civilne zaštite i premijer Andrej Plenković vjeruju u
učinkovitost novih, strožih mjera koje su od prošlog utorka na
snazi, mada su one daleko blaže nego u drugim zemljama.
S druge strane, građani sami kao da su se disciplinirali –
tijekom blagdana Svih svetih na gradskim grobljima vladali su
posebni režimi, redarska služba obavila je dobar posao, a i
građana koji su obilazili počivališta svojih najmilijih bilo je
manje nego je uobičajeno, pa je u Zagrebu recimo autobusa bilo i
previše.
Zabrane na snazi
A koje su mjere u Hrvatskoj uopće na snazi? Nije loše podsjetiti:
zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima
je više od 50 osoba na jednom mjestu; na svadbenim svečanostima
može biti prisutno najviše 30 osoba baš kao i na posljednjim
ispraćajima i polaganjima, dok na ostalim privatnim svečanostima
može biti prisutno najviše 15 osoba; sportska natjecanja mogu se
održavati samo bez gledatelja; javna događanja, te okupljanja i
svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 22.00 sata, osim
svadbenih svečanosti koje mogu trajati najdulje do 00.00 sata;
zabrana prodaje alkoholnih pića u vremenu od 00.00 sata do 6.00
sati…
Predstavljajući mjere ministar unutarnjih poslova i šef Stožera
Davor Božinović dotaknuo se i lokalnih stožera. Ako na nekom
području postoji ublažena epidemiološka odredba, ona će se, kazao
je Božinović, morati redefinirati. Lokalno stožeri mogu
primijeniti samo mjere koje su strože od donesenih.
Lokalne mjere još i strože
Na internetskim stranicama Civilne zaštite mogu se naći i
spomenute mjere i odluke koje su se do sada donosile, pa tako i
one donesene na prijedlog lokalnih stožera civilne zašite. Uvid u
odluke detektira kako su od područja do područja postoje
specifičnosti uvjetovane stanjem na terenu.
Sinjska krajina
Na području gradova Sinja, Trilja, i Vrlike te općine Dicmo, Otok
i Hrvace išlo se strože. Sudeći po mjerama što ih je predložila
Civilna zaštita Splitsko-dalmatinske županije a prihvatio
Nacionalni stožer, tu je poprilično nastradala kultura. Odlukom
su tako odgođene sve društvene i javne manifestacije (priredbe,
izložbe, znanstveni skupovi, razne manifestacije…) koje se
održavaju u zatvorenim prostorima. Odluka propisuje i odgodu
proba i okupljanja amaterskih udruga u području kulture i drugih
glazbenih i umjetničkih izvedbi, baš kao i pojačan nadzor
održavanja svadbenih priredbi.
Sport je prošao nešto bolje, tu se ne naređuje odgoda već se
‘samo’ preporuča. Preporuka je odgode treninga sportskih udruga i
kolektiva u mlađim dobnim kategorijama koje nemaju službena
natjecanja i održavaju se u zatvorenom prostoru. Tu je i
preporuka sportskim udrugama i kolektivima da za mlađe kategorije
koji imaju službena natjecanja organiziraju treninge na način
koji skraćuje boravka u zatvorenom i da pri tom ne koriste
svlačionice i tuševe.
Za spomenuto područje preporuča se i povećanje broja autobusa
koji prevoze učenike osnovnih i srednjih škola kao i povećanje
broja autobusa u javnom linijskom prijevozu na frekventnim
linijama, a zanimljivo je da se prijevoznicima preporuča da
izrade protokole za vozače koji će onemogućiti vožnju u autobusu
putnicima bez nošenje maski. Ništa manje važna i znakovita nije
ni preporuka da se obiteljska okupljanja i druženje ograniče na
osobe iz istog kućanstva.
Varaždin
Stožer civilne zaštite Varaždinske županije tražio je i dobio
odluku koja precizira ‘obavezno pravilno korištenje maski za lice
ili medicinskih maski na način da prekrivaju nos i usta u
zatvorenim prostorima u kojima se obavljaju javne i gospodarske
djelatnosti te odvijaju manifestacije, kulturni i drugi programi
te vjerska i druga društvene okupljanja’.
Daje se i preporuka da se ne organiziraju okupljanja i proslave u
stanovima i kućama, a za sva vjerska okupljanja se kaže da se
mogu održavati isključivo uz pridržavanja svih propisanih
epidemioloških mjera. Odluka precizira koliko to osoba može
primiti ugostiteljski objekt. Tu je i mjera koja propisuje da u
ugostiteljskom objektu može biti prisutno najviše onoliko osoba
koliko ih objekt može primiti na način da od korisne površine
objekta (bez skladišta, kuhinje i sl.) po svakom gostu ima 4
metra četvorna površine.
Najviše 10 osoba
Vukovar, Đulovec, Ličko-senjska županija
Nove mjere Nacionalnog stožer dokinule su, do daljnjeg, neka
popuštanja pojedinih lokanih stožera, primjerice ona po pitanju
svadbi. Van snage je tako odluka Stožera civilne zaštite
Vukovarsko-srijemske županije da na svadbama može biti prisutno
najviše 100 osoba, ali samo u prostorima u kojima se za jednu
osobu može osigurati najmanje 4 metra četvorna površine. Taj je
broj srezan na 30 osoba.
Ima, međutim općina kojima je i 30 osoba na kupu previše.
Zanimljiva je Odluka o izmjenama odluke o uvođenju nužnih
epidemioloških mjera za područje Općine Đulovec. Tu se išlo skoro
pa do kraja s obzirom da se okupljanja na javnim površinama
ograničavaju na najviše 10 soba, a i na privatnim i proslavama i
svečanostima može biti prisutno najviše 10 osoba. Specifičnost
Ličko–senjske županije mogla bi biti mjera koja propisuje da se
na sahranama sućut ožalošćenima ne smije izraziti bliskim
kontaktom.
Više smo vani, manje u javnom prijevozu, kafićima,
kinima…
Spomenute mjere, kako one na nacionalnoj razini tako i one
donesene na inicijativu lokalnih stožera civilne zaštite, ali
možda ponajviše sama pandemija, mijenjanju ipak navike
stanovništva. Pokazuje to istraživanje kompanije Google (Google
mobility report) o utjecaju Covida 19 na kretanje stanovništva.
Naime, Google pomoću aplikacija u pametnim telefonima prati
kretanja ljudi po karti, te uočava promjene i trendove.
U rujnu i listopadu stanovništvo Hrvatske u restorane, kafiće,
šoping centre, kina, muzeje, kazališta išlo je 17 posto manje od
prosjeka koji je izračunat na osnovu podataka iz siječnja i
veljače u vrijeme prije Covida. I u nabavku se išlo manje,
odnosno tri posto manje od uobičajenog se išlo u kupovinu
namirnica i higijenskih potrepština. No, zato je Covid za čak 36
posto povećao izlete u prirodu, nacionalne parkove, plaže,
parkove i šume. Većem boravku vani svakako je pridonijelo lijepo
vrijeme, baš kao i činjenica da se na otvorenom i za topla
vremena teže zaraziti virusom.
Hrvatski stanovnici smanjili su i korištenje javnog prijevoza, za
njim posežu 18 posto manje nego je bilo uobičajeno. Za jedan
posto je povećan i boravak kod kuće i u mjestu boravišta, dok je
odlazaka na posao za osam posto manje od prosjeka.
Veliki pad posjeta mjestima za zabavu
Istraživanje Googlea daje i podatke po hrvatskim županijama.
Trendovi su u svim županijama slični; izlazak na otvoreno je u
porastu, dok smo ostale uobičajene aktivnosti smanjili u odnosu
na dosadašnju praksu.
Potrebu da su čim više na otvorenom najviše je imalo stanovništvo
Zadarske županije gdje je zabilježen porast od velikih 103 posto.
Plus bilježe i Splitsko – dalmatinska županija (53 posto),
Dubrovačko-neretvanska (26 posto), zatim Karlovačka županija (79
posto), baš kao primjerice i Primorsko-goranska (57 posto).
Jedina županija gdje prema ovom istraživanju nije zabilježen rast
u ovoj kategoriji, već što više značajan pad, je Varaždinska
županija. Tu je pad čak 49 posto u odnosu na prosjek, no nije
jasno što je tome uzrok.
Grad Zagreb bilježi najveći pad u kategoriji zabave i rekreacije,
u kino, kazalište, šoping i sl. išlo se 25 posto manje od
prosjeka, dok se recimo u Istri, koja je u tom razdoblju imala
jako dobru epidemiološku sliku, navike nisu mijenjale. Nabavka
osnovnih namirnica negdje je pala poput Primorsko-goranske
županije (9 posto) a negdje je i veća od prosjeka, primjerice u
Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je zabilježen plus od 17 posto.
Javni prijevoz svuda se koristi manje, a pad je najveći u Zagrebu
(29 posto), Istarskoj županiji (26 posto), Sisačko-moslavačkoj
županiji (24 posto). Na radno mjesto se, pomalo suprotno
očekivanjima i preporukama, odlazi ponegdje i više nego inače,
recimo Šibensko-kninskoj županiji gdje je zabilježeno povećanje
od 14 posto. S druge strane tog spektra stoji među ostalim
Brodsko-posavska županije s minusom od 18 posto. Tamo gdje je dom
boravi se neznatno više nego se to činilo i inače, prije
pandemije.
Ponoviti na koncu valja da se podaci odnose na razdoblje rujna i
listopada koji su obilovali dobrim vremenskim prilikama i nešto
boljom epidemiološkom situacijom. Koliko će jesen, a onda i zima
mijenjati statistiku s obzirom da će nas lošije vremenske prilike
natjerati u zatvorene prostore, ostaje vidjeti. Poštivati zadane
mjere biti će od presudne važnosti, u protivnom i lockdown je
opcija.