'Mi smo u crvenom kao i čitava Europa, treba procijeniti koje su mjere učinkovite, a koje donose više štete nego koristi u svakom pogledu, kazao je Capak.
Bližimo se kraju drugog tjedna od proglašenja mjera na
nacionalnoj razini. Što je pred nama, otkriva u glavni hrvatski
epidemiolog Krunoslav Capak, piše
RTL.
Još jedan rekord, šest liječničkih udruga traži stroge
epidemiološke mjere. Hoće li ih biti?
Tu situaciju treba pažljivo razmotriti, tek deveti dan od mjera.
Što se tiče brojki i trendova zadnjih tjedana imamo blago silazni
trend, danas je taj rast, ali on je tri posto povećanja u odnosu
na prošlotjednu brojku.
Postoji čitav spektar mjera koje se još mogu upotrijebiti, a
odnose se na ograničenje okupljanja na mjestima i ograničenje
radnog vremena objekata gdje se ljudi okupljaju.
Ove horizontalne mjere koje je donio Stožer ne zabranjuju
lokalnim stožerima da donesu strože mjere. Kao što vidite i
Varaždin je donio strože mjere koje nacionalni stožer odobrio.
Što se tiče horizontalnih mjera mi pratimo i razmatramo situaciju
kroz neko kraće vrijeme i vidjet ćemo treba li ih pojačati. Ono
što je zabrinjavajuće je porast broja hospitaliziranih i onih
koji su na respiratoru, ali imamo čitav niz elemenata koje
trebamo ocijeniti.
Što se tiče kolega oni zatražili za sutra sastanak, i treba
prodiskutirati o njihovim prijedlozima.
Oni konkretno traže bez svadbi, misa i ostalih proslava
bar dva tjedna – je li to opcija?
O tome nismo razgovarali, ja tek sada čuo da je to od njih danas
izrečeno, treba vidjeti koje mjere i mogu li biti
učinkovite. Pojedinačne brojke ne govore puno, treba vidjeti
trend, a primjerice grad Zagreb zadnjih dana ima blagi silazni
trend što dobar pokazatelj.
Mi smo u crvenom kao i čitava Europa, treba procijeniti koje su
mjere učinkovite, a koje donose više štete nego koristi u svakom
pogledu.
Procjenjuju da će do kraja mjeseca u bolnicama biti 3.000
pacijenata, znanstvenik Ivan Đikić kaže 1500 mrtvih do kraja
mjeseca – imate li vi takve procjene?
Ja mislim da je ta brojka pretjerana, da do te brojke neće doći,
ali apsolutno pratimo situaciju i pripremamo se za takve
scenarije.
Krenulo se s brzim testovima, koliko ih je
napravljeno?
Za sada HZZJZ i Infektivna klinike koriste te testove i neke
bolnice za brzinsku trijažu, Do sada između 600 i 700 testova
napravljeno.
Što mislite o brzom testiranju nacije kao što je učinila
Slovačka?
Postoji opcija da se to napravi, pratimo situaciju u Slovačkoj,
ne možemo procijeniti je li to korisno i je li opravdava
troškove. Za to su potrebni i veliki ljudski resursi osim
testova. Koristi od toga ćemo vidjeti kada kolege iz Slovačke
pokažu rezultate, tada će Hrvatska razmotriti.
Nije li to jeftinije od lockdowna?
On je strahovito skup, rečeno je da nas je on na proljeće koštao
22 milijarde kuna, što je jako puno. Ovo testiranje ne košta
toliko, oko 150.000 eura u obzir samo cijena testova, a koliko
košta ljudstvo to je sada teško za procijeniti.
Što je sa školama, jesu li i dalje
sigurne?
Raste broj škola koje prelaze na online nastavu, Ali broj nije
dramatičan, i za djecu je dobro da idu u školu, a tako misli i
Povjerenstvo da je za djecu to dobra odluka i da brojka nije
blizu dramatičnosti.