Žele smanjenje stope PDV-a na pet posto na razdoblje od tri godine te dugoročno na 13 posto za sve ugostitelje te nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja 2021. što znači 4.000 kuna uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa
Ugostitelji su predložili dva seta mjera koje bi im trebale
pomoći da prežive novo zatvaranje ili će, ako do njih ne dođe,
mnogi od njih bankrotirati, rečeno je na četvrtak na konferenciji
ugostitelja koju je organizirala Hrvatska udruga
poslodavaca.
Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin
Medak istaknuo je da je prvi model obeštećenja
dugoročnijeg karaktera i bazira se na nekoliko mjera. Riječ je o
smanjenju stope PDV-a na pet posto na razdoblje od tri godine te
dugoročno na 13 posto za sve ugostitelje, potom o nastavku
potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja 2021. što znači
4.000 kuna uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa (do 1.
svibnja 2021.)
Predlažu i obeštećenje od 10 eura po četvornom metru prostora te
Covid kreditiranje uz državne potpore kako bi se osigurala
likvidnost, tj. HAMAG-BICRO krediti za likvidnost na tri godine
uz dodatne ciljane garancije i moratorij kreditnih obveza za
poduzetnike kojima je onemogućen rad.
Prema navedenom modelu, rekao je Medak, ugostitelji bi uz pomoć
kredita izdržali razdoblje obustave aktivnosti, a potom kroz
smanjenu stopu PDV-a ostvarili veće prihode od čega bi i država
dugoročno profitirala, uzme li se u obzir da s nižim poreznim
stopama idu i veće uplate u proračun. Ugostitelji pritom ukazuju
na potrebu brzog isplaćivanja kredita jer na njih sada prečesto
predugo čekaju.
Drugi model obeštećenja baziran je na osiguranju prihoda samim
poduzetnicima, a ne samo za radnike i njihove plaće i to u iznosu
od 50 posto prometa od istog razdoblja prošle godine, kao
direktna dotacija iz koje se isplaćuju i radnici uz oprost
doprinosa. Nadalje, taj model uključuje i oslobađanje od svih
fiksnih obveza za vrijeme trajanja lockdowna na svim razinama
vlasti i to najamnina, komunalnih naknada, komunalnih usluga
poput odvoza smeća, vodne naknade spomeničke rente i sl. Isto
tako, ugostitelji predlažu oslobađanje od parafiskalnih nameta,
kao posebnog troška koji dodatno opterećuje poslodavce.
Medak je kazao da su, uvažavajući pune razmjere aktualne
pandemijske krize, ugostitelji jednoglasni u poruci da im je u
trenutnoj situaciji najvažnije očuvati poslovanje i
spriječiti val otpuštanja koji bi mogao uslijediti ako se uz
lockdown ne uvedu adekvatne kompenzacijske mjere.
– S bilo kojim od ova dva predstavljena modela izbjegao bi se
crni scenarij koji nas zasigurno očekuje”, rekao je Medak,
istaknuvši i da ugostitelji u ovome trenutku imaju oko milijardu
eura uloženih u svoje biznise te ako ih propadne samo pola to je
vrijednost pola milijarde eura. Smatra da ako privatni
ugostitelji zbog pandemije propadnu, a ugostiteljski su objekti
mahom u privatnom vlasništvu, da će onda na njihovo mjesto doći
strane korporacije. Naveo je da su prihodi u ukupnoj
ugostiteljskoj djelatnosti do sada pali 40-ak posto na razini
cijele države. Čudi ga što od početka pandemije, izuzevši mjeru
za pomoć u očuvanju radnih mjesta, država, za razliku od ostatka
Europe, nije predložila niti jednu mjeru za pomoć poslodavcima,
poduzetnicima i realnom sektoru.
Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas kazao je da
cijela priča oko ugostitelja može trajati maksimalno šest
mjeseci. Rekao je da je cijeli privatni sektor složan u tome da
bi Vlada već sutra morala izaći u javnost s novim reformskim
mjerama ili će u protivnom rasti i broj nezaposlenih te će se i
produbiti i nastaviti opća kriza. “Mjere za očuvanje radnih
mjesta nisu dovoljne, očekujemo adekvatne mjere, očekujemo mjere
koje će obuhvatiti sve koji imaju pad prometa od 50 posto na više
i sve koji su zatvoreni”, rekao je Bujas, dodavši da mu nije
jasno da su recimo fitnes centri zatvoreni, a u crkve se može
ići. Ugostitelji, naveo je Bujas, ne žele biti na prosjačkom
štapu i na socijali od 4.000 kuna već traže da im se nadoknadi
ono što će izgubiti. Predsjednik Udruge hrvatskih poslodavaca
Damir Zorić naglasio je da su europske zemlje već poduzele
kompenzacijske korake za nadoknadu štete ugostiteljima. Ukazao je
na važnost financijskog zdravlja gospodarskih subjekata.
Procijenio je da bi građani u prosincu mogli potrošiti mnogo
manje nego lani, moguće i do 50-ak posto manje.