U javnosti traje velika rasprava je li posljedica pada novozaraženih učinkovitost mjera ili prokuženost stanovništva.
Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj, kao i u svijetu, ne jenjava.
Ipak, brojke posljednjih tjedana padaju, a zbog manjeg testiranja
u blagdanske dane, moglo bi se reći da se to događa rapidno brzo.
U javnosti traje velika rasprava je li posljedica pada
novozaraženih učinkovitost mjera ili prokuženost stanovništva.
Strože mjere u Varaždinskoj županiji uvedene su 22. studenog, u
ostatku Hrvatske nešto kasnije, a određeni znanstvenici nalaze se
na različitim pozicijama što se tiče rješenja u vezi pada
zaraženih.
Isto tako je i s političara koji, iako nisu stručnjaci u području
epidemija i zaraza, iznose svoje mišljenje oslanjajući se na te
iste znanstvenike koji zastupaju dvije oprečne teze.
Na lokalnoj razini s jedne strane imamo varaždinskog
gradonačelnika Ivana Čehoka koji smatra da je
vrh epidemije bio prije uvođenja mjera te da se radi o
prokuženosti, dok je župan Radimir Čačić čvrsto
na strani mjera i mišljenja da su one usporile rast i dovele do
pada novozaraženih.
S obzirom da se čelni ljudi Grada i Županije ne mogu dogovoriti i
usuglasiti što je točno djelovalo na pad zaraženih, pet
znanstvenika za
Index predstavilo je argumente što je spriječilo daljnji rast
i konačni pad oboljelih.
Znanstvenici, epidemiolozi i virolozi, Ozren
Polašek, Petra Klepac, Nenad
Ban, Igor Rudan i Andreja
Ambriović Ristov smatraju da brojevi ne padaju zbog
prokuženosti, već zbog strožih mjera.
Njihovo mišljenje možete pročitati u tekstu na
OVOJ POVEZNICI.