U kriterijima za dobivanje Covid potvrda brzi antigenski testovi se ne prizaju kao dokaz da ste oboljeli. Vrijedi samo PCR test
Prosinac 2020. godine. U Hrvatskoj bukti najžešći val zaraze
koronavirusom dotad i brojke novozaraženih po danu prelaze 4000 i
dolaze do rekordnih 4500 ljudi. Autor ovog teksta dobiva sve
simptome – visoka temperatura, glavobolja, kostobolja do razine
da se ne može spavati.
Zdravstveni sustav ne stigne sve testirati najpreciznijim, PCR,
testovima pa u studenom diljem Hrvatske otvaraju punktove
za brzo antigensko testiranje. Rezultati su gotovi već za
oko sat vremena. Po proceduri i u konzultaciji s liječnicima,
prijavljujem se za to testiranje u Novom Zagrebu i 12. prosinca
imam na mailu rezultat testa – ‘pozitivan’.
Na dnu tog dokumenta piše: “… potvrđeno je oboljenje COVID-19.
Obavezno se što prije javite Vašem izabranom liječniku. Za Vas je
obavezna izolacija”. Po naputku, zatvaram se u stan, kontaktiram
obiteljskog liječnika, i iz svojeg doma ne izlazim do kraja
propisanog mirovanja i preboljenja neugodne bolesti.
Lipanj 2021. godine. Članice Europske unije, među njima i
Hrvatska, uvode Covid potvrde za lakši prelazak preko granica i
jedan od uvjeta za njezino dobivanje je preboljenje bolesti prije
najkasnije šest mjeseci, odnosno 180 dana. Preko sustava
e-Građani 1. lipnja prijavljujem se za dobivanje dokumenta, ali
ubrzo dobivam poruku – “nema osnove za izdavanje EU digitalne
COVID potvrde”.
U čemu je problem kada sam 12. prosinca imao pozitivan test i
potom prebolio bolest zatvoren u svome stanu? Nije prošlo 6
mjeseci, do toga mi nedostaje još desetak dana. No, problem je u
tome što je moju bolest “dokazao” brzi antigenski, a ne PCR, test
koji EU, i Hrvatska kao članica, jedinog priznaju kao dokaz
oboljenja.
“Potvrda o preboljenju se izdaje 11. dan od datuma prvog
pozitivnog PCR testa. Potvrda je valjana 180 dana od datuma prvog
pozitivnog PCR testa. Potvrda o preboljenju se ne
izdaje temeljem brzog antigenskog testa”, objašnjavaju
na službenoj stranici eudigitalnacovidpotvrda.hr.
Jesu li svi trebali čekati u kilometarskim redovima za
PCR test?
To, prevedeno, znači da svi koji su bili odgovorni i nisu još
više povećali kilometarske redove pred mjestima gdje se mogao
napraviti PCR test, nego su otišli na punktove za brzo testiranje
i bili pozitivni, prema kriterijima EU i Hrvatske, uopće nisu
preboljeli bolest i neće dobiti Covid potvrde.
Ili, u ekstremnijem slučaju, oni koji su bili pozitivni na brzom
antigenskom testu su nakon njega zaraženi trebali stati i u red
za PCR test, riskirati da zaraze još nekog u tome redu, kako bi
im EU, a i Hrvatska, nakon nekoliko mjeseci priznali da su
preboljeli bolest i izdali Covid potvrdu.
Jer prema ovim kriterijima, oni koji su u izolaciju poslani nakon
pozitivnog brzog antigenskog testa, u biti nisu niti oboljeli od
Covida-19. Bez obzira što su imali simptome i pozitivan
test.
Na pitanja za
RTL je opširno odgovorila zamjenica ravnatelja
HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.
RTL.hr: Smatrate li da su osobe koje su testirane brzim
antigenskim testom i bile pozitivne, na temelju njega i poslane u
strogu izolaciju, diskriminirane u izdavanju Covid potvrda u
odnosu na one koji su bolest potvrdili PCR testom?
Ivana Pavić Šimetin: Pravila izdavanja Digitalne COVID potvrde su
utvrđena na razini EU te, usprkos različitim zalaganjima i
određenih možebitnih nastojanjima koja govore u prilog drugačijem
postupanju, zbog znanstvenih ograničenja brzih antigenskih
testova u odnosu na PCR testove, brzi antigenski testovi nisu za
sada usvojeni u digitalnoj COVID potvrditi kao dokaz preboljenja.
U Odluci stožere od 1.lipnja 2021. za ulazak u Hrvatsku uzimaju
se u obzir brzi antigenski testovi temeljem uobičajene medicinske
dokumentacija (temeljem medicinskog nalaza) a ne kao digitalna
COVID potvrda.
RTL.hr: Smatrate li pogreškom što su diljem Hrvatske otvarani
punktovi na kojima se testiralo brzim antigenskim testovima s
obzirom da se preboljenje bolesti sada, kod izdavanja Covid
potvrda, priznaje samo na temelju PCR testova?
Ivana Pavić Šimetin: Mogućnost dostupnog brzog antigenskog
testiranja uspostavlja se diljem Europe i šire pa tako i u
Hrvatskoj. Osnovna svrha svake dijagnostičke metode i medicinskog
postupka pa tako i testiranja brzim antigenskim testovima je rano
otkrivanje bolesti radi pravovremene prevencije (u ovom slučaju
pravovremene izolacije i praćenje kontakata) i radi odgovarajućeg
liječenja, pa je u tom smislu uspostava testiranja uvijek
dobrodošla. Uz navedeno, negativna rezultat brzog antigenskog
testa unazad 48 sati uvjet je za izdavanje digitalne COVID
potvrde o negativnom testu kao i jedna od mogućnosti ulaska u
Hrvatsku bez desetdnevne karantene prema Odluci stožera.
RTL.hr: Po mišljenju Ministarstva, jesu li osobe koje su se
testirale brzim antigenskim testovima i bile pozitivne trebale
kršiti izolaciju izrečenu na temelju tih testova i izlaziti iz
izolacije, te riskirati da na druge šire bolest, kako bi se
testirale PCR testovima koji im sada jedini dokazuju preboljenje
bolesti?
Ivana Pavić Šimetin: Svaka osoba ima obavezu štititi zdravlje i
dobrobit drugih osoba što je između ostalog i ustavna
kategorija a proizlazi i iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti
kao i iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. U tom
smislu prijedlog koji navodite nikako ne bi mogli podržati. Još
jednom napominjemo da osnovna namjena dijagnostičkih metoda nije
putovanje jednom u budućnosti već trenutna zaštita života i
zdravlja ljudi, a ostvarivanju tog osnovnog cilja dostupnost
brzih antigenskih testova itekako pridonosi. U vrijeme velike
cirkulacije virusa u populaciju u razdobljima vrhova valova u
kojima se razvija epidemija, posebno na vrhuncu drugog vala, kod
vođenja sustav prevencije, dijagnostike i liječenja, na prvom
mjestu mora biti pitanje očuvanja života.
Široka dostupnost i korištenje brzih antigenskih testova
proizlazi i proizlazila je od uvođenja tih testova u studenom
2020., između ostalog iz silne potrebe pa čak i pritiska
različitih grupacija građana da provode aktivnosti koje
podrazumijevaju okupljanje većeg broja ljudi, bliski kontakt,
onemogućuju nošenje maski i sl. Jedini način na koji se donekle
može povećati razina sigurnosti takvih aktivnosti, iako se rizik
nikada ne može u potpunosti ukinuti, je testiranje unutra 48 sati
prije početak aktivnosti, uz naravno cijepljenje. Nije se smjelo
dogoditi niti se smije dogoditi da zbog “bukiranja” zdravstvenih
kapaciteta ovakvim testiranjima, osobe kod kojih je ugroženo
zdravlje ne mogu ostvarit pravo na PCR test. Omogućavanje PCR
testiranja radi okupljanja i različitih društvenih i gospodarskih
aktivnosti a ne zbog narušenog zdravstvenog stanja, duboko je
moralno upitno i svakako nema opravdanja niti u pogledu
materijalnih troškova (jer je cijena PCR testa veća od cijene
brzih antigenskih testova, bez obzira tko snosi trošak) kao niti
u pogledu ograničenih globalnih, regionalnih i nacionalnih
kapaciteta za PCR testiranje . Kod svakog testiranja koje se ne
provodi zbog bolesti nego radi sudjelovanja u nekoj društvenoj i
gospodarskoj aktivnosti, uvijek je moguć pozitivan rezultat, koji
onda neminovno dovodi do situacija o kojima pitate. Tu je znači
na vagi, i svatko treba sam za sebe odvagnuti i odlučiti, hoće li
ograničiti svoje aktivnosti i izbjegavati epidemiološki rizične
situacije ili će se podvrgnuti testiranju brzim antigenskim
testovima kako bi sudjelovao u epidemiološki rizičnijim situacija
pri čemu riskira moguć pozitivan nalaz brzog antigenskog testa uz
sva ograničenja takvog nalaza o kojima cijelo vrijeme upozorava
HZJZ kao i relevantni međunarodni autoriteti.
RTL.hr: Poduzima li išta Ministarstvo zdravstva kako bi se i
pozitivan nalaz brzog antigenskog testa priznao kao preboljenje
kod izdavanja Covid potvrda?
Ivana Pavić Šimetin: Pozitivan stručni stav HZJZ-a o brzom
antigenskom testu kao dokazu o preboljenju (uz prihvatljiv rizik
takve Odluke u odnosu na dobrobit populacije) iskazan je u Odluci
stožera od 1. lipnja 2021. prema kojoj je ulazak u Hrvatsku
onemogućen za osobe s pozitivnim brzim antigenskim testom unazad
11 od 180 dana. Navedene osobe dokazuju preboljenje
predočenjem nalaza o pozitivnom antigenskom testu kod prelaska
granice a ne digitalnom COVID potvrdom. Ujedno Hrvatska na EU
razini zagovora takav princip i za digitalnu COVID potvrdu, no
odluke se na EU razini donose konsenzusom, uvijek se najbrže može
postići konsenzus oko najstrožeg pristupa, te su u ovom
konkretnom slučaju nužni daljnji pregovori na stručnoj i
političkoj razini.
Treba istaknuti da je Hrvatska jedna od 7 zemalja koje su 1.6.
implementirale digitalnu COVI potvrdu te se u sve druge zemlje
ionako do 1.7. putuje isključiv temeljem medicinske
dokumentacije.
RTL.hr: S obzirom da se pozitivan nalaz brzog antigenskog testa
sada više (ako pogledamo kriterije za izdavanje Covid potvrda) ne
priznaje kao dokaz oboljenja, jesu li, prema stavu Ministarstva,
oni koji su bili pozitivni na brzom antigenskom testu, uopće bili
zaraženi novim koronavirusom i bolešću Covid-19?
Ivana Pavić Šimetin: Interpretacija i značenje rezultata brzih
antigenskih testova navedena je u dokumentu:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upotreba_brzih_antigenskih_testova_26_11-1.pdf
Nadalje, postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i
prekid izolacije i karantene uz ulogu brzih antigenskih testova
navedeno je na poveznici:
Zaključno, kao i inače u medicini, dijagnozu postavlja liječnik
dok su testovi i druge dijagnostičke metode, pomoćno sredstvo
liječniku u postavljanju dijagnoze.