U 2021. godini 8000 umrlih od posljedica zaraze koronom
Hrvatska je u 2021. godinu ušla u jeku drugog vala epidemije
covida-19, s velikim brojevima zaraženih,
hospitaliziranih i umrlih, na kraju godine ti su brojevi
višestruko veći, a od ukupno 12.500 umrlih od covida od početka
epidemije u protekloj godini život je izgubilo više od 8000
ljudi.
Po podacima HZJZ-a, 2020. je od posljedica covida umrlo
4478 osoba, a u 2021. godini taj je broj
gotovo udvostručen – podaci iz zadnjeg dana stare godine
govore o 8407 umrlih. Među njima oko 80 posto nije bilo
cijepljeno, pišu
24sata.
Službeni podaci sa stranice koronavirus.hr govore i o dosad
ukupno 700.000 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj,
a najveći dnevni broj novozaraženih imali smo 9. studenoga,
kada je virus potvrđen kod 7368 osoba.
Iako još uvijek traje četvrti val pandemije, zbog
pojave nove omikron varijante virusa stručnjaci najavljuju
mogućnost još jednog, petog vala već početkom 2022.
Po posljednjima podacima, u Hrvatskoj je zasad otkriven 51
slučaj omikrona, pišu
24sata.
S dolaskom cjepiva u siječnju u Hrvatskoj je počelo masovno
cijepljenje, a ministar zdravstva Vili Beroš
istaknuo je kao cilj do ljeta procijepiti 50 posto populacije.
No, taj postotak nije dosegnut ni do kraja ljeta.
Do kraja 2021. cijepljeno je oko 55 posto
ukupnog stanovništva, odnosno 66 posto
odraslih stanovnika, pa Hrvatska zaostaje za 30 posto
za zemljama s najvećim cjepnim obuhvatom.
Iako se početkom godine cjepivo željno iščekivalo, a interes među
građanima bio veliki, zanimanje je postupno opadalo da
bi dolaskom ljeta cijepljenje gotovo potpuno zamrlo. S
dolaskom jeseni interes građana opet je porastao ali
nedovoljno da bi se ukupna procijepljenost značajnije povećala.
U godinu dana prošli smo put od cijepljenja preko reda na
samim počecima, što je izazivalo ogorčenost i osudu
javnosti, do antivakserskih prosvjeda, koji su postali
glasniji i masovniji najesen, nakon uvođenja obveznih covid
potvrda u sustave zdravstva i socijalne skrbi te
državnu i lokalnu upravu i samoupravu.
Prosvjedi su kulminirali krajem studenog, kada se na zagrebačkom
Trgu bana Jelačića okupilo dvadesetak tisuća ljudi, a nakon toga
zabilježene su i prijetnje, pa i napadi antivaksera na liječnike,
kao što se to dogodilo u Bjelovaru.
Do kraja 2021. u Hrvatskoj je utrošeno oko
4,7 milijuna doza cjepiva, s dvije doze cijepljeno
je 2,2 milijuna ljudi, a treću dozu zasad je primilo oko
pola milijuna građana.
Pandemija covida dodatno je utjecala na povećanje ionako golemih
troškova zdravstvenog sustava, a liječenje oboljelih od covida
dosad je stajalo Hrvatsku oko četiri milijarde kuna.
Bolnički sustav prilagođavao se epidemiološkoj slici koju
nosi koronavirus, a to je značilo odgađanje pregleda, pretraga i
zahvata koji nisu hitni, što je brojnim građanima dodatno
otežalo pristup zdravstvenoj zaštiti.
Zbog enormnih dugova, koji su narasli na šest milijardi
kuna, veledogerije su u ožujku ograničile isporuku
lijekova za dvadesetak bolnica s najvećim dugovima za lijekove i
medicinske proizvode.
Vlada i veledrogerije tada su dogovorile otplatu tog
iznosa do kraja godine, no time nije zastavljen rast novih dugova
u bolničkom sustavu.
Iako je najavljivao, ministar Beroš još nije predstavio
prijedlog zdravstvene reforme, koji bi trebao dovesti do
racionalizacije sustava i smanjenja troškova.
U javnost su zasad procurile pojedine mjere poput najave
objedinjene javne nabave, centralizacije bolničkog
sustava i preuzimanja županijskih bolnica, kojima
bi upravljala država, kao i
centralizacije zavoda za javno zdravstvo i za hitnu
medicinu.