Flurona je potencijalno opasnija kod necijepljenih, starijih i imunološki kompromitiranih pacijenata, kaže dr. Srića.
Pred zimu 2020. strepili smo od pojave gripe uz novi koronavirus
za koji još nismo imali cjepiva. Prognoziralo se da bi u slučaju
zaraze obama virusima istodobno ishod čak vjerojatno bio fatalan.
Tad je ta pojava izostala, ali javila se jučer. Flurona, kako je
odmah nazvana istodobna zaraza obama virusima, zabilježena je u
Izraelu, da bi se već nakon nekoliko sati takav slučaj pojavio i
kod nas. Zašto se flurona (flu, eng. gripa + rona od korona)
pojavila sada, a ne prošle zime, a može li biti fatalna, kako je
uopće moguće zaraziti se s dva respiratorna virusa, provjerili
smo kod tri naša poznata stručnjaka.
Lani su nas štitile mjere
– Virusi gripe kao i virusi SARS-CoV-2 kadri su ometati lučenje i
djelovanje interferona tipa I, najranijeg imunosnog antivirusnog
mehanizma, bjelančevina koje proizvode naše stanice nakon
kontakta s virusom da bi pripremile zdrave neinficirane stanice
da stvore otpornost na moguću infekciju. Blokadom njihova
djelovanja virus stječe prednost i odmah u početku infekcije u
većoj mjeri kolonizira epitel. I virusi gripe kao i SARS-CoV-2
virusi posjeduju mehanizme blokade djelovanja interferona tipa I,
što je jedan od razloga razvoja teže respiracijske bolesti koju
uzrokuju, ali i moguće koinfekcije s ova dva virusa. Prema tome,
istovremena zaraza s oba virusa moguća je, no neće biti česta jer
vjerojatnost da će osoba doći istovremeno ili u kraćem vremenskom
razdoblju u kontakt s oba virusa relativno je mala. Ipak, ako se
dogodi, može rezultirati težom bolesti što možemo očekivati i u
slučaju naizmjenične zaraze ovim virusima. Infekcija jednim od
njih može znatno oslabiti organizam pa naknadna infekcija drugim
može voditi u još težu bolest – kaže imunolog Zlatko Trobonjača s
Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Mjere distanciranja koje su bile na snazi u većini zemalja,
navodi prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu, prošle zime su
bile dovoljne da gotovo sasvim spriječe širenje virusa gripe.
– Dakle, distanciranje, maske i ostale mjere smanjili su
reprodukcijski broj za virus gripe daleko ispod 1. Zbog toga se
gripa nije gotovo uopće širila. Ove godine situacija je
drugačija, mnoge zemlje više nemaju stroge mjere distanciranja
zbog visokog postotka cijepljene populacije protiv koronavirusa,
ili zbog toga što se mora napraviti kompromis između strogih
mjera i ostalih aspekata funkcioniranja društva. U ovakvoj novoj
situaciji moguće je da se virus gripe počne širiti paralelno s
COVID-19 jer se radi o sasvim različitom virusu od koronavirusa.
Dakle, cijepljenje protiv koronavirusa ili preboljeni COVID-19
nas neće zaštititi od gripe i obrnuto, ako smo imali gripu ili
imamo gripu, moguće je istovremeno ili u kratkoj sukcesiji dobiti
i COVID-19 – kaže prof. dr. Ban.
Kao jedan razlog zbog kojeg su prošle sezone zasigurno epidemija
pa i pojedinačni slučajevi gripe izostali pulmolog dr. Saša Srića
navodi strože mjere kojih smo se i pridržavali.
– Očito će ove godine biti slučajeva paralelnog obama virusima, a
nadamo se i vjerujemo ipak ne u epidemijskim razmjerima, kaže dr.
Srića te dodaje kako je zasigurno flurona potencijalno opasnija
osobito kod necijepljenih, starijih i imunološki kompromitiranih
pacijenata a pogotovo ako će djelovati sinergistički te ako će
udariti svaki sa svoje strane na imunološki sustav s
respiratornim i drugim komplikacijama.
– U svakom slučaju, pratit ćemo razvoj situacije i pozivati dalje
naše sugrađanke i sugrađane da se cijepe u razmaku od tjedan dana
kako bi smanjili rizik od obje infekcije – kaže.
U Francuskoj novi soj
Gotovo istodobno se pojavila vijest o još jednom soju u
Francuskoj za koji se navodi da ima i više mutacija od omikrona.
– Trenutačni komentari na članak koji je opisao te mutacije
sugeriraju da je taj soj stariji od omikrona i da se očito ne
širi tako efikasno pa za sada nema velikog razloga za
zabrinutost. Međutim, mora se naglasiti da su to preliminarni
podaci i da će znanstvenici i epidemiolozi morati pratiti
situaciju i skupljati dodatne podatke da bi se situacija mogla
bolje procijeniti – rekao je prof. dr. Ban. Ovaj soj nazvan je
B.1.640.2, kaže prof. Trobonjača, i nosi veći broj mutacija u
proteinu šiljka (23) među kojima je N501Y, poznata iz drugih
opasnih sojeva (alfa, beta, gama, omikron).
– Soj se daleko sporije prenosi nego omikron i za sada se iz
Kameruna proširio južnom Francuskom, a pronađen je po svemu
sudeći i u Italiji. Hoće li se uspjeti održati ili će u
kompeticiji s omikronom nestati, ostaje nam vidjeti – kaže ovaj
naš stručnjak.