Društvo je razvilo raznovrsnu aktivnost, osnovalo zanatsku zadrugu za predujam i štednju, fond za potporu bolesnih, obrtničku knjižnicu s više od 2000 knjiga.
26.6.1923. U Slanju kraj Ludbrega rodio se Ivan
Crikvenčić, znanstvenik, geograf. Nakon diplome na Prirodoslovno
– matematičkom fakultetu u Zagrebu, specijalizirao je u Münchenu
i Londonu. Bio je redovni profesor zagrebačkog Sveučilišta,
predstojnik Geografskog zavoda i pročelnik geografskog odjela.
Autor je udžbenika i znanstvenih radova s područja geografije.
26.6.1904. Varaždin je od svojeg nastanka bio
snažno obrtničko središte s brojnim cehovima u srednjem vijeku.
Kada su 1851. ukinuti cehovi, trebalo je pola stoljeća da se
varaždinski obrtnici iznova organiziraju i zajednički djeluju.
Godine 1904. utemeljeno je Društvo zanatlija koje je okupilo
majstore i njihove pomoćnike. Godine 1937. u Kukuljevićevoj ulici
na broju 13 kupljena je jednokatna zgrada sagrađena krajem 19.
stoljeća i uređena za Zanatski dom. Od tada, društveni život oko
500 varaždinskih obrtnika i njihovih obitelji odvijao se u tom
domu.
26.6.1984. U Silbi je u 78.godini umro Vladimir
Filipović, znanstvenik, istaknuti hrvatski filozof i sveučilišni
profesor. Rođen je u Ludbregu, filozofiju je studirao u Zagrebu i
Berlinu, od 1932.godine bio je asistent na zagrebačkom
Filozofskom fakultetu a od 1957.godine redovni profesor.
Istraživao je povijest hrvatske filozofske misli, 1975.godine
pokrenuo je i uređivao časopis ‘Prilozi za istraživanje hrvatske
filozofske baštine’ i ediciju ‘Filozofska hrestomatija’, bio je
urednik ‘Filozofskog rječnika’, godine 1968. jedan je od
utemeljitelja i predstojnik Instituta za filozofiju. Autor je
više od 140 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u raznim
časopisima, zbornicima i novinama, autor je djela ‘Pedagogija i
aksiologija’, ‘Filozofija renesanse’, ‘Logika za srednje škole’,
‘Novija filozofija zapada’, ‘Klasični njemački realizam’.