Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih.
U odnosu na 2008. godinu kada je prema procjeni
stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna u deset
godina, točnije do kraja 2017. godine taj se broj smanjio za
204,3 tisuće stanovnika, objavio je
Državni zavod za statistiku koji je zbog velikog interesa
javnosti napravio analizu trendova posljednjih godina.
– Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od
najradosnijih događaja no statistički podaci pokazuju da se na
taj korak odlučuje sve manje stanovnika – objavio je u petak
Zavod.
Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja
živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u
2003.
Da se svake godine rađa sve manje djece,
potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je
živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja,
najviše.
Sklapanje braka spada u one životne događaje
kojima se pridaje posebna pozornost. U 2017. na taj se čin
odlučilo 20 310 parova, od čega je 51,6% bilo vjerskih, a 48,4%
građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice
u 2017. bio je rujan.
Sklapanje brakova
Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina
mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao
i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o
stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene.
Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa
stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih
visokoškolskim obrazovanjem.
Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.
Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od
žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog
braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno
prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a
nevjeste za 5,3 godine.
Iseljavanje iz Hrvatske
No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH,
porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i
u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska
RH u EU.
Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj.
načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime
se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama
EU-a.
Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih,
što je više za 36,7 posto nego u 2013.
Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje
razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava
i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo
10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja
rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva
RH, njih 47,4 tisuće.
Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom
negativan je u cijelome promatranom razdoblju od 2011. na ovamo,
te je u 2017. iznosio je 31 799.
U navedenom razdoblju najviše se stanovnika RH odselilo u
Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017.
U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na 1 000 stanovnika)
imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija
(16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).