MISTERIJI

Črne mlake na Ivanščici: Presrele ga tri mlade žene, cijelu noć vukle po potoku, ujutro ga vratile, a od tada je imao više sreće u životu

Službenih dokaza nema, no priča se da su prigorskog rudara Jandraša, koji se kasno vraćao kući, presrele tri mlade žene odjevene u svilenu odjeću...

Gdje spas od vrućina traže vještice s Kleka? Ako je vjerovati
usmenim predajama u ivanečkom kraju, kupaju se u Črnim mlakama na
Ivanščici. Okupljalište je to vještica ili, kako kažu Ivančani,
‘zletišče coprnic’.

Službenih dokaza nema, no priča se da su prigorskog rudara
Jandraša, koji se kasno vraćao kući, presrele tri mlade žene
odjevene u svilenu odjeću.

Cijele su ga noći vukle po potoku Bistrica, a
potom ga dovele do Črnih mlaka, gdje je ugledao veći broj žena u
crnini kako bukovim granama mete plesni podij oko najveće mlake
(stajaća voda).

Ujutro su ga vratile tamo gdje su ga i presrele, neozlijeđenog, a
od tada je, začudo, imao mnogo više sreće u životu nego prije
susreta s coprnicama. U tom se kraju prenosi i
priča o obitelji koja se pješice vraćala s proštenja u
Mariji Bistrici. Kod mlina u blizini Prigorca u
potoku su ugledali ženu u bijelom kako pere rublje u koritu.

Žena je potom nestala i svima oduzela moć govora, a vratila se za
nekoliko minuta odjevena u crninu. U tom kraju neki vjeruju da je
riječ o coprnicama koje na potoku peru svoje grijehe.

Ili, legenda o pastirima koji su danima ostavljali stoku u
planini. Primijetili su da je stoka počela nestajati, jedna krava
za drugom. Netko je u Črnim mlakama pronašao
velik broj kostiju i ubrzo se proširila priča da tu vještice
prinose žrtve i obavljaju mračne obrede.

Dokaz je bila i krava koja se iz planine vratila
napola crna i prestala davati mlijeko. U nju je, šaputalo se,
ušao duh coprnice s Ivanščice. O tome je pisao i Božidar
Kukuljević-Sakcinski u ‘Hrvatskom planinaru’.

‘Skoro zatim naći ćeš na maloj čistini Crnu mlaku,
stajaćicu vodu, o kojoj priča puk, da amo
dolijeću vještice s Kleka, da u njoj okupaju grješno svoje
tijelo’.

Bruno Županić u djelu ‘O 60-godišnjici
planinarenja na Ivanščici’ u Zagorskom koledaru 1968. pak piše:
‘Kod Črnih mlaka, crnih bara punih treseta i mulja, a i blatne
vode, trebalo je stati. Vodiči su u mrkloj noći izgubili tragove
puta i mi smo slušali kako se vodiči međusobno dogovaraju da su
im vještice zamele tragove, jer da sigurno te noći imaju svoj
sastanak kod običajnog sastajališta povrh Črnih
mlaka.Ta priča o tom sastajalištu vještica još i danas kola među
pučanstvom koje živi u selima oko Ivančice i podno nje’.

Pišući o preporodu planinarstva u Ivancu, Adalbert
Georgijević
1975. navodi da je šuma tajanstvena. ‘To je
mistični svijet bajke, na Črnim se mlakama o ponoći kupaju
coprnice, a kroz Temni se dol strmim žlijebom uz
rušenje kamenja vozi sam nečastivi.’

Zanimljivo je da, osim nestalih krava, nema tragičnih priča o
stradanjima mještana. Najdeblji kraj izvuklo je
blago, od krava do konja i svinja.

Planinari do Črnih mlaka, na visini od oko 870 metara (Ivanščica
je viska 1060 metara), najlakše stižu planinarskim putem preko
Mrzljaka. Mlake su nastale slijevanjem
oborinskih voda, a od tri sačuvana je ostala jedna.

Turistima legende o vješticama prikazuje društvo
narodnih običaja Maska iz Ivanca u Varaždinskoj županiji. Obuku
se u crnu odjeću i uzimaju metle u ruke.

Portal Zagorje prije nekoliko je godina prenio
izjave mještana.

– Par muškaraca iz jednog belečkog sela s
konjima je išlo s Ivanščice, gdje su rušili po cijeli dan drva.
Jedan od njih, Štef, usput je stal kod svog kuma koji ga je zval
na kupicu vina, no Štef je odgovoril da je umoran i da ne bu s
konjima dugo stal na cesti i prešel doma spat. Drugo
jutro
u štali imel je kaj videti. Konj je preko noći
smršavil i izgledal kao da bude uginul – ispričala je starija
mještanka.

Kad im je veterinar rekao da pomoći nema, obratili su se ženi iz
Hraščine koja je pomiješala karte i rekla da je
gazdu ‘zacoprala’ vještica.

Dala im je napitak kojim su mazali konja koji je – ozdravio. U
ivanečkom kraju postoji i legenda prema kojoj je
vrag na tom mjestu htio pregraditi usjek Bistrice kojim su
prolazili hodočasnici.

Vražja pećina je, kažu, bila veliko sjedalo na
najvišem kamenom bloku ‘jer se tu vrag odmarao poslije naporna
dana, a još mu se i sada vide otisci stopala i riti!’.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije